Nemačka proteruje Rome na Kosovo

Izvor: RTS, 14.Okt.2009, 20:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nemačka proteruje Rome na Kosovo

Nemačka će uskoro da počne sa prinudnim vraćanjem izbeglica na Kosovo, pre svega Roma. Nemačka opozicija takav plan Vlade naziva "monstruoznim".

Deset godina posle intervencije NATO na Kosovu, Nemačka planira da prinudnom vrati na Kosovo hiljade izbeglica, prevashodno Roma, prenosi nemačka agencija DPA.

Iako ugovor o readmisiji još nije stupio na snagu, nemačke vlasti su u prvih osam meseci ove godine >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << zatražile readmisiju 1.580 ljudi, a vlasti u Prištini odbile samo 27 zahteva.

Iz Diseldorfa je 28. septembra avionom na Kosovo prebačen veći broj Roma sa Kosova, među kojima i višečlane porodice sa maloletnom decom, rođenom u Nemačkoj, koje su u toj zemlji od 1999. Taj potez Nemačke Vlade izazvao je bujicu protesta.

Prošle godine je iz Nemačke na Kosovo vraćeno 900 ljudi koji nisu imali pravni osnov za produženje boravka u Nemačkoj.

U Nemačkoj se trenutno nalazi 14.000 izbeglica od čega su 10.000 Romi koji nemaju pravnu osnovu da ostanu u toj zemlji.

Sporazum o readmisiji predviđa da Kosovo primi nazad sve koji imaju dokumenta izdata na Kosovu ili za koje je moguće na drugi način dokazati da im je prebivalište bilo na Kosovu.

Nemačka vlada, prema odredbama sporazuma, godišnje će podnositi zahteve za readmisiju najviše 2.500 ljudi sa Kosova i pri tome voditi računa o odgovarajućem odnosu pripadnika pojedinih etničkih grupa.

Time, kako se navodi, "treba da se obezbedi da se zahtevi za readmisiju koje podnose nemačke vlasti ne koncentrišu samo na jednu etničku grupu, na primer, na Rome", prenosi DPA.

Ministarstvo unutrašnjih poslova navodi da "nemačka federacija i savezne pokrajine već godinama pokušavaju da ljude sa Kosova podstaknu na povratak" i da se onima koji pristanu da se vrate, isplaćuje 750 evra, a za decu ispod 12 godina 375 evra i putni troškovi.

Navedeno je da u Prištini postoji kancelarija za brigu o tim ljudima, koja pomaže pri nalaženju posla i stana. Humanitarne organizacije međutim ukazuju da nezaposlenost Roma na Kosovu iznosi skoro 100 odsto, a da romska deca rođena u Nemačkoj ne znaju albanski jezik zbog čega ne mogu da pohađaju školu.

Opoziciona Levica: "monstruozan projekat" 

U odgovoru Savezne vlade na pitanje Ule Jelpke i drugih poslanika frakcije opozicione Levice u Bundestagu, navedeno je da je sporazum o readmisiji između Berlina i Kosova, koje je Nemačka međunarodnopravno priznala, okončan. Sporazum, međutim, još nije potpisan, ali se očekuje da će biti ratifikovan ove jeseni.

Poslanica opozicione Levice Ula Jelpke, koja se godinama bavi ovom temom, ocenila je da planovi nemačke vlade predstavljaju "monstruozan projekat" jer upravo Rome na Kosovu "očekuje apsolutna beda i svakodnevno izopštavanje".

Jelpke navodi da je proterivanje Roma na Kosovo nehumano i da pokazuje da je Nemačka zaboravila istoriju.

"U nacističkoj Nemačkoj je ubijeno 500.000 Sinta i Roma. Nemačka je, učešćem u intervenciji NATO u Jugoslaviji, omogućila da Oslobodilačka vojska Kosova protera Rome. Zato je Nemačka obavezna da obustavi proterivanje i Romima u Nemačkoj otvori sigurnu perspektivu", ukazuje se u saopštenju poslanice Levice.

Sukobi na Kosovu nisu etnički motovosani

Prema navodima nemačke vlade, "etnički motivisano nasilje na Kosovu je znatno opalo. Prema izveštajima međunarodnih organizacija, na Kosovu pretežni deo sukoba među pripadnicima različitih nacionalnih grupa nije etnički motivisan".

Nemačka vlada navodi da se u "kriminalsističkim statistikama od početka 2008. godine krivična dela i počinioci više ne vode prema etničkoj pripadnosti".

U izveštaju Komesarijata Ujedinjenih nacija za izbeglice iz maja ove godine, navodi se da je "prerano da se u slučaju Kosova govori o tome da postojio samo beznačajno mali rizik od progona ili drugih opasnosti po život i slobodu".

"U skladu sa tim, UNHCR smatra da Kosovo ne treba da bude stavljeno na listu sigurnih zemalja", navedeno je u primedbama UNHCR-a na uredbu nemačke vlade kojom se određuju koje će zemlje biti definisane kao "sigurne" i time olakšano proterivanje u njih.

Međutim, nemačka vlada je u odgovoru na pitanje poslanika navela da "uključivanje trećih faktora, kao što su UNHCR ili međunarodne organizacije u postupak readmisije između dve suverene države, ne odgovara ni međunarodnoj, ni nemačkoj praksi sklapanja ugovora".

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.