Napetost zbog NATO nosača u Boki

Izvor: Večernje novosti, 18.Nov.2014, 09:33   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Napetost zbog NATO nosača u Boki

PODGORICA - Uplovljavanje jednog ratnog broda iz flotile NATO u Bokokotorski zaliv, italijanskog nosača aviona „Kavuro“, najvećeg koji je ta zemlja proizvela od kraja Drugog svetskog rata, podigao je tenzije u Crnoj Gori. Usidren kod Tivta, nosač pleni pažnju impozantnim izgledom - dužine je 244 metra, širine 39 i gaza 8,7 metara. Uz to, uz redovan broj članova posade (451), na njemu su još i 203 pripadnika vazduhoplovnog osoblja, 140 članova komandnog i štabnog osoblja RM Italije >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << i 325 mornaričkih pešadinaca. Uz sve, grdosija je „zaveslala“ u zaliv baš kada su odnosi Zapada i Rusije ponovo postali zategnuti poput strune. - Ne vidim razlog podizanja tenzija, jer su dosad crnogorske luke Bar, Tivat i Kotor prihvatile oko 25 ratnih NATO brodova - kaže za „Novosti“ Aleksandar Dedović, izvršni direktor NVO „Alfa centar“, koja je promoter pristupanja Crne Gore u ovu vojnu alijansu. - Reakcije izaziva trenutna geopolitička situacija i poljuljani odnosi Zapada i Moskve. Dedović podseća i da su u crnogorske luke uplovljavali i ratni brodovi Ruske flote. - Dešava se i to da zemlje koje su članice NATO prihvataju ruske brodove i podmornice u njihove teritorijalne vode ili na remont, i u tome niko ne vidi „smak sveta“. Crnogorsko more i luke treba da budu širom otvorene za sve brodove, podmornice i zastave koje ovde dolaze sa prijateljskim namerama - poručuje Dedović. Ima i drugačijih mišljenja. Potpredsednik Nove srpske demokratije Strahinja Bujalić dolazak NATO nosača aviona u „nevestu Jadrana“ tumači kao provokaciju većine građana Crne Gore, ali i Rusije: - Jer, uplovljavanje ovog nosača aviona se mora posmatrati i u konstelaciji novih odnosa na međunarodnoj sceni, odnosno, sveukupnog političkog, ekonomskog, a posebno vojnog jačanja i uticaja Rusije - rekao je Bulajić. SUVERENITET Članstvo Crne Gore u NATO podržava 35 odsto građana, dok ih je protiv 45, a 20 odsto je još uvek neopredeljeno. - Čemu članstvo, ako se njime, u političkom smislu, gubi suverenitet ne samo nad vojskom nego i nad teritorijom - kaže za „Novosti“ prof. Radan Nikolić, predsednik Udruženja boraca ratova Crne Gore od 1990. godine.

Nastavak na Večernje novosti...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.