Izvor: Radio Slobodna Evropa, 03.Sep.2014, 08:48   (ažurirano 02.Apr.2020.)

NATO samit u Velsu: Odluke sa dalekoseženim posljedicama

"Nova era za NATO", rečenica je koja se najčešće ponavlja u komentarima i analizama uoči samita koji počinje u četvrtak u Velsu.

U fokusu su ključna pitanja za budućnost Alijanse. Redefinisanje planova za Evropu zbog krize u Ukrajini i nova strategija za Bliski istok kao odgovor na novu, sve jaču globalnu prijetnju militanata iz Islamske države.

Lideri NATO u Njuportu moraju precizno reći kako >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << će odgovoriti na izazove pred svijetom.

Prema ocjeni analitačara, profesora Harvard Kennedy škole, Nicholasa Burnsa, tri su kritična izazova za budućnost: agresija Vladimira Putina na Ukrajinu, katastrofalan razvoj događaja na Bliskom istoku  i Avganistan u opasnosti. Odluke koje se donesu na ovom summitu, prema Burnsu, mogu imati najdalekosežnije posljedice u 65 godina dugoj istoriji Alijanse.

U autorskom tekstu za „Finacial Times“, ovaj bivši NATO ambasador ocjenjuje da je susret u Velsu test za generaciju svjetskih lidera, dodajući da je, i pored svega toga, NATO i dalje organizacija Churchila, Eisenhowera i De Gaullea.

Ovoga puta ništa manje, već Brack Obama, David Cameron, Angela Merkel i njihove kolege moraju prevashodno i to odmah donijeti odluku o tome kako zaustaviti ruskog predsjednika od daljeg sakaćenja Ukrajine.

A još od njegove aneksije ukrajinskog poluostrva Krim, Zapad je stalno korak iza Putina, zaključuje Burns i naglašava da se to mora promijeniti u Njuportu.

Imajući u vidu ranjivost istočinih savezinica pred Putinovim pritiskom, Estoniji, Latviji, Litvaniji i Poljskoj se moraju dati čvrste garancije i to ne samo verbalne i deklarativne.

U simboličkom smislu u tu je svrhu i posjeta Bracka Obame Estoniji u utorak.

Osim toga i Finska i Švedska u novom su svijetlu najavile jačanje veza sa Alijansom.

NATO lideri će sasvim sigurno reafirmisati Član 5. NATO povelje o obaveznosti zaštite saveznika od agresora. Prvi čovjek Alijanse, Anders Fogh Rasmussen već je obavio da će od lidera 28-ke, biti zatraženo odobrenje za formiranje udarnih snaga za brzo reagovanje za Istoku Evrope.

Definisanje toga šta će zapravo biti snage za brzo reagovanje veoma je važno pitanje.

Na važnost predstojećeg summita NATO fokusirao se i urednički stav Financial Timsa.

Krucijalno je i da se članice Alijanse dogovore oko povećanja izdataka za odbranu od 2 posto BDP u narednih 10 godina.

Rusija je na drugoj strani udvostručila vojne troškove u posljednjih sedam godina, kažu dostupni podaci.

Povećanje uloga

Vladimir Putin je prošle sedmice povećao ulog u igri ubacivanjem ruskih trupa na jugoistok Ukrajine, povlačeći nove linije podjela, čime je dolio ulje na vatru na ionako, po ocjenama analitičara, "najopasniju evropsku krizu od okončanja II Svjetskog rata".

Ali, kako kaže Burns, Putin je ovim potezima nesvjesno dao podsticaj NATO - u za obnovu centralne uloge Alijanse kao branioca sigurnosti Zapada i njegovih vrijednosti.

Neke evropske dražave iskazuju i mogu iskazati i u Velsu, zabrinutost da bi trajno raspoređivanje trupa moglo značiti kršenje postojećih sporazuma. Ali kako se navodi i u uredničkom komentaru FT, samo naivni ignorišu činjenicu da je Vladimir Putin već podrio sva bazična pravila međunarodnih odnosa.

Konkretno, za podršku samoj Ukrajini, NATO bi mogao uzvratiti tako što će pomoći Kijevu sofisticiranim oružjem i obavještajnim podacima, ne bi li povratili istok zemlje, ali i jačim sankcijama protiv Rusije i većom finansijskom pomoći posrnuloj ekonomiji Ukrajine. EU već priprema nova sankcije, koje će, kako prije dva dana reče njemačka kancelarka Angela Merkel, bez dileme pogoditi njemačku ekonomiju, ali je pojasnila potom da je ulog ovoga puta mnogo veći i da se na Putinovo ponašenje zbog budućnosti ne smije ostati nijem.

Generalni sekretar NATO-a, Anders Fogh Rasmussen izjavio 1. septembra i da očekuju da će parlament Ukrajine ukinuti status nepripadnosti nijednom bloku, nakon parlamentarnih izbora 26. oktobra, što bi otvorilo mogućnost da i ta zemlja podnese zahtjev za članstvo u NATO.

Iako je očigledno primarno pitanje kako odbraniti teritoriju Evrope od potencijalnih terirorijalnih pretenzija Moskve po modelu, država po država, NATO će morati da se uključi i u neočekivano rapidno rastući problem na Bliskom istoku, napredovanje džihadističke grupe Islamska država, sa kojom su SAD već počele obračun zračnim udarima.

Njemačka kancelaraka, Angela Merkel u ponedjeljak je, pravdajući slanje oružja kurdskim snagama u Iraku za borbu protiv IS-a, otvoreno rekla da je ova militanata organizacija ogromna prijetnja i Njemačkoj i Evropi.

Da je tako potvđuje i to što je Velika Britanija podigla nivo od terorističke opasnosti sa "održivaog" na "ozbiljan", a premijer David Cameron najavio nove mjere protiv džihadista iz Britanije koji se bore u ovoj terorističkoj organizaciji.

Kao jednu od mjera zaštite predvidio je zabranu povratka u državu Britanaca koji su se priključili borbama u Siriji i Iraku na strani džihadista.

Nakon ubistva američkog novinara Jamesa Folia u Britaniji je naređena  pojačana kontrola osoba muslimanske vjeroispovjesti koje napuštaju ostrvo i putuju na Bliski istok.

Militanti Islamske dražave su osim oružano i u broju ljudstva, tj. dobrovoljaca, izuzetno ojačali i finasijski.

“New York Times” je nedavno objavio da su samo Evropaljani plasili IS-u, više od 125 miliona dolara za otkupnine talaca u posljednjih pet godina, čime su među ostalim obezbjeđivali navac za proširivanje svojih operacija u Siriji i Iraku.

U Velsu se može očekivati da Njemačka, Britanije i Francuska inistiraju da Brack Obama ubjedi sunitske arapske države da stisnu IS tako što će ubjediti bogate Arape da prekinu da finansiraju ovu militantnu organiziciju.Takođe, američki predsjednik ima zadatak da ubijedi naježenog Redžepa Tajipa Erdogana predsjednika Turske, članice NATO-a, da zatvori svoje granice za izvoz nafte koja je pod kontrolom Islamske države.

Pred NATO čelnicima naći će se i pitanje okončanja vojnih operacija u Avganistanu što je treći veliki izazov.Nato je planirao povlačenje svih borbenih trupa do 2016., ali je pitanje da li je to pametno u trenutku kada je apsolutno jasno da će talibani započeti kao što već jesu, ogromnu ofanzivu protiv slabe avganistanske vlasti, koja već tri mjeseca ne uspijeva izbojati glasove sa predsjedničkih izbora.

Nicolas Burns kaže da  pri odluci o tome treba imati u vidu lekcije iz podijeljenog Iraka.

Tu  su naravno i pitanja kako pomoći dezintegrisanim državama poput Sirije, Libije, i Roga Afrike da se stabilizuju.

Kako su NATO nekad definsali Adenauer, Eisenhaower, Churchill, De Gaulle, potom Kohl, Thacher i Reagan, moderna budućnost NATO Alijanse zavisi prije svega od gospođe Merkel i gospodina Obame.

Njemačka kancelarka pokazala se najefikasnija do sada od evropskih lidera, pa je sada na njoj da ubijedi ostale EU saveznike za nove jače sankcije protiv Putina.Od Obame se, kao globalnog lidera, očekuje da primjeni još snažniju lidesku ulogu. Kako kaže Burns američki lideri su najbolji u NATO -u kada slušaju svoje saveznike, ali i kad je potrebno demonstriraju snagu u vremenu odlučivanja.

Ovo je takvo vrijeme i za njega je potrebna rezolutnost američkog predsjednika da bi donio mir u središtu NATO-a, zaključio je Burns.
Pogledaj vesti o: NATO skup

Nastavak na Radio Slobodna Evropa...