Ko je mogao da zna a nije sprečio genocid

Izvor: Politika, 13.Avg.2008, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ko je "mogao da zna" a nije sprečio genocid

Ruske analogije sa etničkim čišćenjem u bivšoj Jugoslaviji i genocidom u Srebrenici stavile na dnevni red i i pitanje ponašanja holandskog bataljona posle pada bosanskog gradića u ruke Ratka Mladića

Akciju Gruzije u Južnoj Osetiji ruski ambasador u NATO-u Dmitrij Rogozin okarakterisao je kao „planirani genocid bez presedana od Drugog svetskog rata”. Rogozin je na brifingu za novinare u Briselu naglasio >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << da je Rusija reagovala u samoodbrani, „suprotno mirovnim snagama u Srebrenici koje su jednostavno digle ruke”. Pri tome, ruski ambasador je konstatovao da je njegova zemlja izgubila 2.500 ljudi, „više nego što je nestalo u terorističkim napadima 11. septembra”.

Sličan stav u UN izneo je ruski ambasador Vitalij Čurkin u raspravi sa američkim kolegom Zalmajem Halilzadom kada je upitao koliko civila treba da pogine pa da se to nazove genocidom. „Kada je 2.000 civila poginulo, da li je to genocid ili ne, koliko civila treba da pogine da to opišemo kao genocid? U mnogo situacija i u mnogo primera vi ste to isto radili. U slučaju Kosova niste ograničili granice toga šta je Kosovo, već ste nasumično počeli da bombardujete Beograd i mostove na Dunavu koji su mnogo kilometara od tog konflikta”, rekao je Čurkin. Ruski ambasador u UN je u nedelju uveče prvi načinio posprdnu aluziju na holandski bataljon u Srebrenici. Komentarišući činjenicu da su ruski mirovnjaci branili Osetine pred napadima gruzijskih trupa, Čurkin je rekao: „Niste valjda očekivali da ćemo da pobegnemo, kao što su to učinili neki u Srebrenici?”

Potom je ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Konuzin „zločinačku odluku” vlasti Gruzije stavio u istu ravan sa drugim slučajevima kršenja međunarodnog prava i Povelje UN, kao što su bombardovanje Srbije 1999. godine, invazija na Irak i jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova.

Rusi su na taj način direktno povezali sukob u Južnoj Osetiji sa ratovima na prostorima bivše Jugoslavije. Njihovi političari su otvoreno koristili termine „etničko čišćenje” i „genocid” upravo na način kako je to Zapad činio protiv Srba u ratovima u BiH i na Kosovu. Ruski jedva prikriveni napad na „kukavičluk” holandskog bataljona je tim upadljiviji što su Holanđani, čiji su vojnici bili zaduženi za očuvanje mira u zaštićenoj zoni Srebrenice, danas najnepokolebljiviji u insistiranju da Srbija još nije zaslužila da se približi Evropskoj uniji.

U tom svetlu, ironično je da su optužbe za „neprimerenu upotrebu sile” i „invaziju suverene države”, koje je američki predsednik Džordž Buš potegao protiv Rusije, takođe dočekane žestokim ruskim odgovorom da su upravo Amerikanci u Jugoslaviji koristili neprimerenu silu. Rusija glasno krivi NATO zbog neproporcionalne upotrebe sile i akcije protiv civilnog stanovništva u Srbiji.

Ruski političari su izbegli da okrive bosanske Srbe za genocid u Srebrenici, već su oštricu kritike okrenuli protiv mirovnih snaga UN u tom gradu, koje su prepustile zarobljene muslimanske civile vojsci Ratka Mladića.

Posle izručenja haškog optuženika Radovana Karadžića Hagu, genocid će ponovo biti tema svih svetskih medija. Time je ugao poređenja koji su nametnuli ruski ambasadori Čurkin i Konuzin zanimljiviji, pošto do sada niko nije bacio takvu rukavicu u lice međunarodnom pravu.

Rusija, istina, može sebi da priušti da na takav način govori o nepoštovanju međunarodnog prava i da na delikatan način u drugi plan stavlja srpsku odgovornost za zločine u Srebrenici. Verovatno zato što danas teško možemo da zamislimo takav međunarodni tribunal na kome bi se počinioci zločina, i oni koji ih u tome nisu sprečili, našli na istoj klupi.

Za Srbiju je ovo poređenje interesantno zbog još jednog razloga. Srbija je u presudi Međunarodnog suda pravde u Hagu spomenuta kao odgovorna što nije ni pokušala da spreči genocid u Srebrenici.

Sud u Hagu nije našao dokaze da je Srbija učestvovala u genocidu, ali se Beograd svakako ne može osećati ugodno što je naša država na ovakav način uopšte spomenuta u presudi.

I Slobodan Milošević je u u Hagu optužen za genocid u Srebrenici. Tužilac se pozivao na pretpostavku da je tadašnji predsednik Srbije „mogao da zna” kakve će posledice uslediti ako ne spreči Ratka Mladića da sa svojom vojskom uđe u Srebrenicu, iz koje su muslimanske snage prethodno napadale srpska sela u okolini i ubijale civilno stanovništvo. .

Rusi kao da hoće da kažu da bi se, po istom osnovu, mogla kritikovati i Holandija zbog toga što je mogla da zna šta će se desiti muslimanskim civilima u Srebrenici, a posle pada grada nije ni pokušala da to spreči, već se povukla.

-----------------------------------------------------------

Zabranjena reč

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je da su SAD želele da ospore Rusiji pravo da situaciju u Južnoj Osetiji nazove „genocidom” i „vojnim zločinom”.

„Američka državna sekretarka Kondoliza Rajs insistirala je da Rusija u javnim obraćanjima izbegne izraze kao što su ’genocid’, ’etničko čišćenje’ i ’vojni zločini’”, naglasio je Lavrov i dodao da nikakav odgovor nisu dobili na pitanje zbog čega bi trebalo da izbegavaju takve kvalifikacije. „Jednostavno, SAD žele da nam ospore takvo pravo", rekao je Lavrov u utorak ruskoj agenciji Itar-Tas.

Šef ruske diplomatije je podsetio i da je gruzijski predsednik Mihail Sakašvili „nekoliko dana ranije histerično objavio da Rusija želi da anektira Gruziju i da se nije ustručavao da upotrebi termin ’etničko čišćenje’ koji se odnosio na rusku stranu”.

Lavrov je dodao da Rajsova, izgleda, nema vremena da opomene Gruziju da ne treba da koristi ovakve izraze, navodi Itar-Tas.

Biljana Mitrinović

-----------------------------------------------------------

Knjiga žalosti u ruskoj ambasadi

Ambasada Ruske Federacije najavila je da će danas, 14. avgusta, u zgradi ambasade u Beogradu biti otvorena knjiga žalosti. Kako je saopšteno iz ruske ambasade u Beogradu, građani će svoje utiske u vezi sa humanitarnom katastrofom u Južnoj Osetiji moći da zabeleže od 10 do 12 i od 14 do 16 časova u ambasadi u Deligradskoj 32.

[objavljeno: 14/08/2008]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.