Izvor: Nezavisne Novine, 03.Sep.2014, 10:57   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Istorijski NATO samit usred najveće krize s Rusijom

KARDIF - Čelnici zemalja članica NATO-a sastaće se u četvrtak i petak u blizini Kardifa u Velsu na samitu koji zbog krize u Ukrajini dolazi u trenutku najnapetijih odnosa s Rusijom od završetka hladnog rata.

Uz šefove država ili vlada 28 zemalja članica učestvuju još i čelnici partnerskih zemalja, ukupno šezdesetak državnika.

Skup se održava u luksuznom hotelskom kompleksu Celtic Manor, pored Njuporta, >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << tridesetak kilometara od Kardifa.

Na osiguranju učesnika samita angažovano je 9.500 policajaca.

Zbog ozbiljnosti situacije u odnosima s Rusijom, ovaj samit i prije početka u NATO-u ocjenjuju istorijskim.

Glavni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen najavio je da će čelnici zemalja članica na samitu donijeti odluku o jačanju prisustva Saveza u istočnoj Evropi, u što su uključene udarne jedinice koje se mogu vrlo brzo rasporediti u slučaju potrebe.

-Na samitu ćemo osigurati da Savez bude spreman, sposoban i voljan braniti saveznike od bilo kakvog napada. Donijeti ćemo Akcijski plan o pripravnosti (RAP), koji će NATO učini agilnijim nego što je ikad bio - rekao je Rasmusen na konferenciji za novinare početkom sedmice u Briselu.

Dodao je da je RAP odgovor na "agresivno ponašanje Rusije", ali i da će omogućiti Savezu odgovor na sigurnosne izazove gdje god se pojavili.

Rasmusen kaže da NATO s RAP-om neće kršiti sporazum o međusobnim odnosima između Saveza i Rusije potpisanog 1997. godine u Parizu, koji, između ostaloga, uključuje i obvezu NATO-a da na svojim istočnim granicama neće jačati vojno prisustvo sa stalno raspoređenim snagama. Obje strane su se u tom sporazumu obvezale da se ne smatraju protivnicima i da će sarađivati na stvaranju trajnog i inkluzivnog mira u evroatlantskom području.

U NATO-u kažu da taj sporazum krši Rusija, a u Moskvi ističu da NATO već i samom najavom o jačanju prisustva na istoku zaoštrava napetost.

RAP predviđa udarne jedinice, snage u vrlo visokom stepenu pripravnosti, koje su sposobne rasporediti se u vrlo kratkom roku. Izvori u NATO-u kažu da će te jedinice na terenu imati štab s oko stotinu ljudi, a da će u roku od dva dana biti moguće rasporediti bataljon - 600 do 800 ljudi, a u pet dana brigadu - od 4.000 do 6.000 ljudi.

Odnosi između Zapada i Rusije zaoštrili su se zbog krize u Ukrajini, zbog koje NATO optužuje Rusiju za nepoštivanje njenih međunarodnih obveza i poziva je da zaustavi nelegalne vojne aktivnosti i obustavi podršku proruskim separatistima na istoku Ukrajine.

Rusija je uznemirena najavama iz Kijeva da će nakon parlamentarnih izbora predložiti zakon kojim bi zemlja odustala od odluke da neće tražiti članstvo u NATO-u. Na samitu u Bukureštu 2008. godine NATO je donio zaključke prema kojima Ukrajina i Gruzija mogu postati članicama Saveza ako to žele i ako ispunjavaju uslove. U Gruziji je nakon toga došlo do rata, a u Ukrajini je proruska vlada donijela odluku da neće tražiti članstvo u NATO-u.

U NATO-u kažu da nisu promijenili mišljenje, ističući da svaka zemlja ima pravo odlučiti o svojoj sigurnosnoj politici, uključujući i o članstvo u Savezu, bez miješanja sa strane. U slučaju da Ukrajina promijeni svoju odluku o ostanku izvan Saveza, o tome će se s njom razgovarati, kažu u NATO-u.

Na samit je pozvan i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko s kojim će čelnici Saveza razgovarati o jačanju saradnje s Kijevom. Jedna od ideja je da se osnuju fondovi za pomoć u osposobljavanju i osavremenjivanju ukrajinskih vojnih snaga.

Zbog ukrajinske krize očekuje se da će NATO u svojim zaključcima pozvati svoje članice da povećaju izdatke za obranu i da se u sljedećih deset godina približe zacrtanom cilju o izdvajanju dva posto BDP-a za obrambene svrhe.

Cilj o izdvajanju dva posto BDP-a za obranu sada ispunjavaju samo četiri članice: Sjedinjene Države, Velika Britanija, Grčka i Estonija, a blizu toga cilja su Poljska, Francuska i Turska, dok sve ostale članice zaostaju. Hrvatska je na 1,2 posto.

Samit bi takođe mogao u zaključcima utvrditi cilj da za deset godina zemlje članice iz obrambenog budžeta izdvajaju 20 posto na troškove za vojnu opremu. Trenutno samo tri zemlje, Turska, Velika Britanija i Sjedinjene Države izdvajaju preko 20 posto svog obrambenog budžeta za opremu i oružje.

Očekuje se da će na samitu biti potvrđeni zaključci koje se u junu donijeli ministri vanjskih poslova o politici "otvorenih vrata", koja predviđa početak intenzivnog dijaloga s Crnom Gorom, a najkasnije krajem iduće godine Savez bi trebao donijeti odluku hoće li toj zemlji uputiti poziv za članstvo. Takođe je predviđeno usvajanje paketa o jačanju suradnje s Gruzijom.

Na samitu će biti riječi o Avganistanu, gdje NATO ove godine završava svoju najveću vojnu operaciju u istoriji, a 2015. treba započeti s civilnom misijom osposobljavanja avganistanskih vojnih snaga.

Samit formalno započinje u četvrtak u 13 sati po lokalnom vremenu (14 sati po srednjoevropskom) sastankom čelnika 28 zemalja članica s čelnicima 27 zemalja koje učestvuju u operaciji ISAF u Avganistanu.

Kasnije isti dan sastaju se čelnici NATO-a s ukrajinskim predsjednikom Porošenkom, a naveče saveznički čelnici imaju radnu večeru.

Paralelno s tim, u četvrtak popodne ministri vanjskih poslova NATO-a sastaju se sa svojim kolegama iz četiri zemlje aspirantice na članstvo u Savezu (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Gruzija).

Istovremeno se ministri obrane NATO-a sastaju sa svojim kolegama iz 24 zemlje u okviru interoperabilne platforme.

Naveče će ministri vanjskih poslova i ministri obrane imati odvojene radne večere.

U petak, drugi dan samita, čelnici 28 zemalja članica održaće dva radna sastanka, jedan prijepodne u 9.30 sati, a drugi u 13.00 sati. Na tim sastancima čelnici bi trebali usvojiti ključne dokumente, između ostalih, akcijski plan o pripravnosti i obvezu o većem izdvajanju za obranu.

Ministri vanjskih poslova u petak imaju sastanke s predstavnicima EU-a, OSCE-a i Savjeta Evrope, a ministri obrane sa svojim kolegama iz Australije, Finske, Gruzije, Jordana i Švedske s kojima će razgovarati o jačanju saradnje, prenosi Hina.
Pogledaj vesti o: NATO skup,   Rat u Ukrajini

Nastavak na Nezavisne Novine...