Izvor: Politika, 20.Sep.2014, 12:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Balkanski eho škotskog referenduma

Ne zna se da li Dodik zaista ima nameru da otcepljuje RS, ali posle Škotske pozivanja na legitimno političko sredstvo daje mu veliki „ucenjivački kapacitet”

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik nije se mnogo uzdao u većinsku volju Škota da se otcepe od Velike Britanije, ali je bio veoma srećan što je referendum uopšte održan. Njegova izjava da se, bez obzira na rezultate referenduma, „spremi >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << RS” uzdrmala je naročito Sarajevo, ali i međunarodne predstavnike u BiH.

Ne zna se da li Dodik zaista ima nameru da raspiše referendum za otcepljenje RS od BiH, ali je jasno da mu, posle Škotske, pozivanje na sasvim legitimno političko sredstvo daje veliki „ucenjivački kapacitet”. On je uoči škotskog referenduma rekao da se, bez obzira na njegov ishod, institucija referenduma „lagodno ušetala pod briselske svodove” i da EU više nema prava da bilo kome osporava upotrebu referendumskog izjašnjavanja.

Koliko je glasanje Škota bilo opasno po briselsku administraciju najiskrenije je juče opisao evropski komesar za trgovinu Belgijanac Karel de Guht, rekavši da bi drugačiji ishod referenduma predstavljao „kataklizmu” za EU.

Dodik ipak nije jedini koji smatra da su se posle održavanja referenduma u Škotskoj stvari prilično promenile, bez obzira što je prevagnula većina za ostanak u zajedničkoj državi. Dok je zvanični Madrid veoma srećan zbog većinske odluke Škota, aktivisti koji se bore za otcepljenje Katalonije od Španije, isto kao i Dodik, tvrde da ishod glasanja ima mali uticaj na njihovu odluku da se izbore za nezavisnost svog regiona.

Poslanik u katalonskoj nacionalnoj skupštini Rikard Hene izjavio je juče da se u Škotskoj dogodilo ono što su pristalice katalonskog otcepljenja od Španije i očekivali, a da je kampanja za otcepljenje Katalonije posle škotskog referenduma samo ojačala. Da li će i predsednik RS nastaviti da se bori za referendum kojim bi se RS izdvojila iz BiH? Profesor međunarodnih odnosa na FPN-u i bivši ambasador u Parizu Predrag Simić uveren je da EU neće dozvoliti RS takvo izjašnjavanje i da ima instrumente kojima to može da spreči. Podsetimo da je visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun (od 1999. do 2002) smenio stotine političara. Aktuelni predstavnik Valentin Incko ne koristi takva ovlašćenja, ali ih ima. „Dodik to jako dobro zna, jer da ne zna ne bi toliko dugo bio na čelu RS. Međutim, Dodiku idu izbori i ovo je poruka koja ga učvršćuje u imidžu tvrdog pregovarača i čoveka koji zna šta su mu aduti”, smatra Simić i dodaje da ih je predsednik RS dodatno ojačao posle „upadljivo intimnog razgovora” sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

Po svemu sudeći, Dodik pitanje referenduma RS koristi kao pretnju i najjače političko oružje protiv Sarajeva, ali i većine zapadnih predstavnika. „On ume vrlo dobro da igra i sa Amerikancima, iako mislim da to jako skupo plaća, ali dobro igra. Ako je Zapad hteo da naudi Dodiku, mogao je to da uradi nedavno na konferenciji u Berlinu, a tamo nije spomenuto ni ’d’ od Dodika, što znači da on ostaje nezamenljiv igrač, a siguran sam da neće ništa uraditi što bi pokvarilo takav njegov imidž”, zaključio je Simić.

Prof. međunarodnih odnosa na banjalučkom Fakultetu političkih nauka Miloš Šolaja, takođe, smatra da međunarodna zajednica neće dozvoliti raspisivanje referenduma u RS, „jer koliko god da postoji samostalnost, RS ipak u velikoj meri zavisi od volje i interesa međunarodne zajednice koja joj je Dejtonskim sporazumom nametnula ovakav oblik BiH”.

S obzirom na tu činjenicu, kao i izvesnu volju stanovnika RS, on dovodi u pitanje svrsishodnost raspisivanja referenduma, nego misli da u svetlu škotskog referenduma, uz pomoć političkih mera kojima se to može postići, treba raditi na vraćanju nadležnosti RS koje po Dejtonskom sporazumu pripadaju srpskom entitetu, a koje su visoki predstavnici na osnovu bonskih ovlašćenja prenosili na nivo zajedničkih institucija. „Situacija je jasna, u BiH je sve suprotno od onog zbog čega je 55 odsto Škota glasalo za ostanak u Velikoj Britaniji”, zaključio je Šolaja.

Svetski mediji su upozoravali da interesovanje za škotski referendum imaju brojni regioni u svetu, a na separatističkoj karti Balkana mesto su, pored RS, našli i Herceg Bosna i Sandžak. Potpredsednik SDA Sandžaka i poslanik u Skupštini Srbije Enis Imamović nedavno je boravio u „studijskoj poseti Južnom Tirolu” i razmenio iskustva iz oblasti regionalizma, ekonomskog oporavka, jačanja regiona i mehanizama zaštite ljudskih i manjinskih prava. Ne bi trebalo biti paranoičan, ali Južni Tirol je autonomna oblast u Italiji koja ima specijalan status, koji je Beograd bezuspešno pokušavao da ponudi zagovornicima kosovske nezavisnosti kao jedno od rešenja za južnu srpsku pokrajinu.

Incko: Entiteti nemaju pravo na otcepljenje

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko naglasio je juče da je BiH međunarodno priznata država čiji su suverenitet i integritet garantovani međunarodnim pravom i Dejtonskim mirovnim sporazumom, prema kome entiteti nemaju pravo na otcepljenje.

Incko je istakao da se ustavna struktura države, uključujući i postojanje entiteta, može menjati samo u skladu sa amandmanskom procedurom definisanom Ustavom BiH.

On je upozorio da međunarodna zajednica „zadržava neophodne instrumente za suzbijanje destruktivnih tendencija” i da neće dozvoliti pokušaje podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, preneo je Tanjug saopštenje iz Kancelarije visokog predstavnika u Sarajevu.

Biljana Mitrinović

objavljeno: 20.09.2014.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.