Izvor: KreditniCentar.rs, 05.Mar.2012, 20:26   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kurs gura cene

Za samo mesec dana evropska valuta vrednija desetak dinara, a račun je stigao i građanima i privredi. Obimnija poskupljenja sprečava manjak para u novčanicima kao i pad prometa u trgovinama.

Viši troškovi za proizvođače i uvoznike, a samim tim i više cene za kupce su, očito, neminovnost, budući da je evro vredniji čak deset dinara više nego pre mesec dana. Razlog što se to još ne dešava u velikom obimu jeste činjenica da je u novčanicima građana sve manje para. >> Pročitaj celu vest na sajtu KreditniCentar.rs <<
Prosečna neto zarada isplaćena u januaru ove godine bila je 36.639 dinara, ili oko 333 evra. S druge strane, prosečna plata u Albaniji je oko 380, Bugarskoj 390, Makedoniji 380, BiH 450, Rumuniji 480, Crnoj Gori 530, Hrvatskoj 800, Sloveniji 1.000 evra.
Promet pada u maloprodaji. U januaru je čak 22,9 odsto manji nego u decembru. U odnosu na prošlogodišnji januar (tradicionalno loš mesec za trgovce) manji je za 3,2 odsto.
Proizvođači se sve više žale da moraju da rade na ivici isplativosti, a povremeno čak i da „zažmure“ nad činjenicom da na svakom proizvedenom komadu robe - gube. Zato se sve više i odlučuju da kalkulacije o novim cenama zamene planovima štednje, smanjenjem proizvodnje...
SRBIJA, TURSKA, NEMAČKA... SRBIJA, Turska, Rusija i Rumunija imaju veoma jak i brz uticaj promena deviznog kursa na cene. Praktično u prvih nekoliko meseci se najveći deo efekta depresijacije kursa prenese na cene.
- U razvijenim zemljama, poput Nemačke, Italije ili Francuske vrednost ovog efekta iznosi manje od 0,07 odsto za pola godine, dok je ukupni uticaj posle godinu dana samo 0,2 odsto - podseća Milićević.
- Zato jako čude izveštaji iz Narodne banke da opredeljenje na nivo ciljane inflacije u ovoj godini bude četiri plus-minus 1,5 odsto, pri veoma nepredvidivom kretanju kursa.
Da se u privredi baš ovo dešava, ukazuje i statistika. Industrijska proizvodnja je u januaru ove godine zabeležila pad od 2,7 odsto u odnosu na isti mesec prošle. Podaci bi bili i drastičniji, ali je činjenica da smo imali snežne nepogode i povećanu potražnju za energijom uslovila da rudarstvo beleži rast proizvodnje od 10,9 odsto, a sektor snabdevanja električnom energijom i gasom - 6,2 odsto.
Kako se u svemu ovome „snalazi“ domaća valuta, hoće li, kako nam najavljuju nadležni zaista doći do njene stabilizacije?
- Uobičajno je da se devizni kurs, odnosno kurs dinara prema evru kreće zavisno od toga kako tržišna kretanja to opredeljuju - kaže prof. dr Nebojša Savić, profesor beogradskog FEFA. - Dinamika tog kretanja pre svega je vezana za to koliko proizvodimo, koliko stvaramo dobrih i kvalitetnih roba i usluga, koliko izvozimo i kolika je naša produktivnost, i u zavisnosti od toga kretaće se i kurs.
Srbija je, bar prema važećem Zakonu o NBS, odlučila da glavni cilj monetarne politike ne bude ciljanje kursa, već ciljanje, odnosno obuzdavanje inflacije. Ipak, očito je da uvozno zavisna, kreditno opterećena zemlja, njena privreda i građani ne mogu, a da svakodnevno ne provere - sa kakvim se kursom dinara budimo sutra.
- Srbija ima jednu veliku boljku koja je dugo godina prisutna i ne otklanja se, a to je da imamo jako izraženu potrošnju, a malo ulažemo iz dohotka koji stvaramo. Takođe, malo investiramo iz sopstvenog novca, a najveći deo investicija potiče od uvoza kapitala odnosno od zaduživanja - zaključuje Savić. - Mi godinama trošimo više nego što stvaramo i zbog toga se zadužujemo. To je problem koji nas sada polako sustiže zato što obaveze prema inostranstvu moraju da se vraćaju u evrima, a zarađuje se u dinarima.
Prema tvrdnji ekonomiste Dragovana Milićevića, saradnika sajta „Makroekonomija.org“, nedvosmisleno je potvrđen značajan uticaj depresijacije kursa na kretanje cena u Srbiji u kratkom roku.
- Uticaj šoka deviznog kursa na domaće cene traje preko godinu dana, ali najviše se oseća u prva tri meseca - kaže Milićević. - Praktično dve trećine ukupnog transmisionog efekta vidljiv je u cenama u prva tri meseca i kompletira se tokom godine. Međutim, posle pola godine, cene više ne reaguju na šok deviznog kursa.
Izvor: novosti.rs
Pogledaj vesti o: Kurs evra

Nastavak na KreditniCentar.rs...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta KreditniCentar.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta KreditniCentar.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.