Izvor: Radio Slobodna Evropa, 10.Avg.2014, 10:27   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Prvi rezultati: Erdogan novi predsednik Turske

Autorica: Frud Bezhan (priredila: Mirjana Rakela)

Birališta u Turskoj su zatvorena a prvi nezvanični rezultati predsedničkih izbora posle prebrojanih 43 odsto glasova pokazuju da je pobedio sa 54,5 odsto osvojenih glasova, javlja "Rojters" pozivajući se na turske medije.

Prema nezvaničnim podacima odziv birača bio je manji nego na

lokalnim izborima održanim u martu, a analize pokazuju da je glasalo njih između 70 i 75 odsto

Ovi izbori >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << mogli bi promijeniti prirodu političke moći u Turskoj ukoliko Redžep Tajip Erdogan doista pobijedi i nakon toga  ostvari  namjeru da proširi ovlasti predsjednika države.

Aktualni premijer Redžep Tajip Erdogan, dominantna figura u turskoj politici zadnjih deset godina vrlo izvjesno će biti pobjednik izbora. Bio je premijer u tri mandata, i po pravilima Stranke pravde i razvitka (AKP) ne može se i četvrti put kandidarati za  tu funkciju.

Njegovi suparnici u utrci za šefa države nisu mu istinski rivali.

Ekmeledin Ihsanoglu  je zajednički kandidat  glavnih opozicijskih  stranaka u parlamentu. No, 71-godišnjak – akademik  i diplomatski veteran -  je relativno nepoznata  politička figura.

U javnosti se predstavlja kao umjereni političar i  nastojao je privući mlade i liberalnu srednju klasu koja je nezadovoljna Erdoganom vlasti, za koju kritičari tvrde da je na granici autoritarnosti.

Treći kandidat je Selahattin Demirtas, 41-godišnji Kurd koji vodi ljevičarsku Narodnu demokratsku stranku. Demirtas je vodio kampanju na platformi različitosti i nada se da će privući podršku lijevo orijentiranih Turaka.

Ispitivanja javnog mnijenja predviđaju da će Erdogan prikupiti oko 55 posto glasova. Ihsanoglu može očekivati oko 40 posto glasova , dok je Demirtas na trećem mjestu. Ako nijedan kandidat ne osvoji više od 50 posto drugi krug će se održati 24. augusta.

Erdoganova popularnosti  je neokrnjena

Sinan Ulgen, gostujući profesor na evropskom Carnegiu u Bruxellesu, kaže kako  Erdoganova dominantna  pozicija nije rezultat samo njegove popularnosti,  već i slabih  protukandidata.

"Erdogan je, i ostaje, najpopularniji političar u Turskoj,  iako je vrlo podijeljena  ličnots", kaže Ulgen.

" Zajednički kandidat opozicije je čovjek koji nije izgradio ime u Turskoj. Istaknuli  su ga prekasno i on jednostavno nema dovoljno vremena kako bi se etablirao u javnosti."

Erdoganova popularnost i dalje je velika bez obzira na  snažne protuvladine prosvjede i korupcijske skandale. Erdoganove pristaše ističu njegovu ulogu  u brzom  ekonomskom rastu,  napore u  pomirenju sa  zabranjenom Kurdistanskom radničkom partijom (PKK), ali i držanje moćne vojske izvan politike.

Da li se  Erdogana  može usporediti sa  Putinom?

U ovim izborima nije samo riječ o tome tko će pobijediti, već i sa kolikom moći će raspolagati budući predsjednik.

U Turskoj, uloga predsjednika je uglavnom ceremonijalna, ali Erdogan je obećao da će osnažiti  funkciju predsjednika i to promjenom Ustava  koji će šefu države dati značajnije ovlasti. On želi biti osoba koja će u svojim rukama imati moć, te je pozvao glasače da „naprave skok“ kako bi Turska dobila predsjednika s ovlastima kakve ima i američki predsjednik.

Erdoganovi kritičari se plaše da bi, ako bude izabran, mogao tražiti da kontrolira parlament, vladu,  pravosuđe i učvrsti  vlast.

"Turska bi se mogla dobiti autokratski  režim  u sistemu  koji neće imati  kontrolu  i ravnotežu", napisao je kolumnist Ahmet Ozeru u  novinama Milajet. "Opasnost postoji."

Pobjedi li Erdogan na izborima on će postati političar koji je najduže na vlasti, nakon osnivača moderne Turske, Mustafe Kemala Ataturka. Erdogan može „odraditi“  i dva petogodišnja mandata kao predsjednik.

Ipak, da bi promijenio Ustav zemlje, njegova APK mora imati i ustavnu većinu u parlamentu, što sada nije slučaj. „Zbog toga će  parlamentarni   izbori  sljedeće godine biti izuzetno značajni“ ocjnejuje Ulgen.

Sadašnjeg predsjednika  Abdullaha Gula  mnogi vide kao  novog premijera.

Promatrači pretpostavljaju da bi Gul i Erdogan mogli zamijeniti uloge - slično kao što se dogodilo s Vladimirom Putinom i Dmitrijem  Medvedevim  u Rusiji.  Kako je ruski Ustav branio Putinu da se 2008., kandidira i treći put za predsjednika, on je postao premijer , a Medvedev se kandidirao i bio izabran za predsjednika. Četiri godine kasnije, ta dvojica su zamijenili uloge.

Nelojalna kampanja?

Erdoganovi  kritičari su ga optužili da koristi svoj položaj premijera u utrci za predsjednika.

Njegovi suparnici tvrde da nisu dobili odgovarajući medijski tretman, kako na državnim, tako i privatnim medijima, te su pozvali Izbornu komisiju da se oglasi oko toga.

Vijeće za medije je pozvalo na ostavke čelnike državne televizije TRT. Većina privatnih medija koji su u vlasništvu biznismena povezanih s Erdoganovom strankom, odbacili su optužbe o nepoštenoj kampanji.

Smijeh nije šala

Zamjenik premijera Bulent Arinc, iz AKP-a, izazvao je zaprepaštenje kad je rekao da se žene ne bi smjele smijati glasno u javnosti.

"Čovjek bi trebao biti moralan, ali  i žena bi trebala biti moralna, i trebala bi znati što je   pristojno, a što nije pristojno", rekao je Arinc u govoru u početkom augusta. "Krepost je   važna  .... Žena se  ne bi smjela smijati glasno pred cijelim svijetom i treba sačuvati svoju pristojnost u svakom trenutku."

Njegovi komentari pruzročili su proteste sekularnih Turaka koji  optužuju Erdogana da ima autokratske tendencije i da potiče  islamizaciju  Turske. Arincove  primjedbe dovele su do jake kampanje na Twitteru, gdje su tisuće turskih žena objavile  fotografije na kojima se smiju.

Igra na sektaške i etničke karte

Erdogan  je izazvao buru kontroverzi ovoga tjedna, nakon što je  još jednom bacio ljagu na Armence.

Tijekom intervjua na privatnom kanalu NTV 5. augusta,  Erdogan je kazao kako opozicija protiv njega vodi  kampanju u kojoj tvrde da nije Turčin.  "Rekli su mi da sam Gruzijac.  Oprostite što to govorim,  ali  rekli su mi i  ružnije  stvari:.! Nazvali su me  Armencem" , rekao je Erdogan.

Te riječi  izvazvale su val kritika na društvenim medijima, kao  i kod  armenske manjine u Turskoj .

Ovom  „istupu“ prethodio je poziv  Kemalu  Kilicdaroglu, vođi glavne opozicijske Republikanske narodne stranke (CHP), da javno prizna da pripada manjinskim Alavitima, koji su izdanak Šiita .

"Kilicdaroglu, možete biti Alavit. Ja vas  poštujem.  Nemojte se plašiti da to kažete. Ja sam sunit i to mogu reći bez straha. Nema potrebe da zavaravate  ljude", kazao je Erdogan, koji pripada većinskim  Sunitima.

Nastavak na Radio Slobodna Evropa...