Otvorena izborna prevara u Rusiji

Izvor: Deutsche Welle, 20.Sep.2016, 10:19   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Otvorena izborna prevara u Rusiji

Iza fasade demokratskih izbora u Rusiji kriju se izborne prevare i apatija. Dugoročno se ipak postavlja pitanje legitimnosti sistema, smatra urednik DW-redakcije na ruskom Ingo Mantojfel.

Rezultat ruskih parlamentarnih izbora nije iznenađenje: To da će vladajuća „Jedinstvena Rusija“, ojačana mnoštvom poslanika iz pojedinih izbornih jedinica, osvojiti jasnu dvotrećinsku većinu u Dumi, odlučeno je verovatno još mnogo ranije u Kremlju. Isto tako i to da će u Dumu ući >> Pročitaj celu vest na sajtu Deutsche Welle << samo još tri druge partije, one koje praktično kontroliše Kremlj.

Kremlju je pri tom pošlo za rukom da postigne željeni rezultat bez da je došlo do masovnih protesta kao što je to bio slučaj pre pet godina. Tada je hiljade Rusa, uprkos velikoj hladnoći, izašlo na ulice Moskve i Sankt Peterburga i jasno iskazalo svoje nezadovoljstvo zbog izbornih prevara i manipulacija.

Demokratska fasada

Doduše, pojavili su se i video-snimci, kao i druga upozorenja, na izborna lažiranja – kao recimo serija primedaba o dodatnim glasačkim listićima u glasačkim kutijama. Ipak, za razliku od 2011. godine, to što se u Rusiji dogodilo ove 2016. godine, nije izazvalo mobilizaciju nezadovoljnih i onih koji drugačije misle. Represije sprovedene proteklih godina, većinu su naterale na političku apatiju.

Ingo Mantojfel, DW

Pored vladajuće „Jedinstvene Rusije“, koju medijski i administrativno pomažu sa svih strana, za kritičare Kremlja nikad i nije bilo neke ozbiljne šanse. Zbog toga je Kremlj i mogao da ulepšava demokratsku fasadu, recimo tako što je zaposlio novu šeficu Izborne komisije koja je izborni prag sa sedam, spustila na pet odsto i dozvolila ulazak stranaka kritički raspoloženih prema Kremlju.

U političkoj klimi po kojoj je Rusija navodno ugrožena spolja, predizborna kampanja, sadržajno prazna i neprimetna, imala je samo za zadatak da jasno pokaže biračima da Putinova „Jedinstvena Rusija“ neme alternativu.

To koliko dobro se taj koncept depolitizacije ruskog društva razvio, može se videti po maloj izlaznosti na izbore. Ona je, navodno, iznosila oko 48 procenata. Pre pet godina, 2011, na izbore je izašlo oko 60 odsto birača, pri čemu su oba ta podatka verovatno preuveličana.

Apatija kao faktor stabilizacije

Slab odziv na izbore u Rusiji ne može se porediti sa slabom izlaznošću na izbore u demokratskim zemljama. U Rusiji se, naime, svim biračima kojima država ima direktan pristup (kao recimo službenici, vojnici, nastavnici, radnici državnih industrijskih i poljoprivrednih preduzeća), više ili manje otvoreno naređuje kako da glasaju. Takvom pritisku je teško odupreti se, pre svega u manjim sredinama.

Pravo da ne izađu na izbore mogu sebi da priušte pre svega oni Rusi koji su ekonomski nezavisni od državnih struktura i žive najčešće u velikim gradovima kao što su Moskva i Sankt Peterburg. U tim ruskim metropolama je izlaznost na izbore bila čak daleko ispod 48 procenata, kolika je, kako je saopšteno, bila izlaznost na nivou čitave državi. Tokom izborne noći čak je saopšteno i da je izlaznost bila manja od 20 odsto, što je onda kasnije (zbog dodatnih izbornih listića?) nešto povećano.

Ako u velikim ruskim gradovima zvanično saopštena i verojatno dodatno „frizirana“ izlaznost iznosi samo trećinu građana s pravom glasa, onda to pokazuje široko rasprostranjenu, političku apatiju.

Legitimitet pod znakom pitanja

U ovom trenutku, Kremlju ta politička nezainteresovanost samo može da bude po volji. Kremlj ima željeni sastav Dume. Ipak, koja legitimnost stoji iza te političke institucije ako jasna većina stanovnika Moskve, Sankt Peterburga i Novosibirska ne izlazi na parlamentarne izbore, a izlazi jedva polovina biračkog tela – jer je manje ili više prisiljena. Temelji ruske demokratske fasade su peskovitom tlu.

Ne iznenađuje nas zato što su se, upravo na dan nakon izbora, pojavili planovi da Kremlj sve tajne službe i bezbednosne strukture ponovo želi da spoji u veliko moćno „Ministarstvo bezbednosti“ – slično nekadašnjem KGB-u.
Pogledaj vesti o: Izbori

Nastavak na Deutsche Welle...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Deutsche Welle. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Deutsche Welle. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.