Magični podvodni svet u Tropikarijumu

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 05.Avg.2016, 17:25   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Magični podvodni svet u Tropikarijumu

U Javnom tropikarijumu i akvarijumu u Beogradu koji je osnovala grupa entuzijasta, posetioci svakog dana mogu da vide 200 najrazličitijih životinja i organizama koji žive u vodama širom planete, kao i one iz reka koje nas okružuju. U toj jedinstvenoj oazi biljnog i životinjskog sveta, smeštenoj u prostorijama bivše Mesne zajednice Dedinje, gde su nekada, na izborima glasali i političari stanari tog dela grada, posetioci mogu >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << besplatno da vide razne vrste grabljivica, gmizavaca, ali i nekoliko papagaja i umiljatih mačića.

"Trenutno imamo 200 vrsta raznih organizama, ribica, sasa, korala, biljaka, guštera sa svih strana sveta. Imamo ribe iz Amazona iz Centralne Amerike, Azije, afričkih jezera, Crvenog mora, Jadrana ali i Save i Dunava", naveo je za agenciju Beta Branislav Jakovljević koji je osnivač i projekt menadžer tog jedinstvenog mesta u glavnom gradu.

"Najviše pažnje privlače grabljivice - moćne pirane iz Amazona, kineske aruane, ali i otrovni škorpion", kaže Jakovljević.

"Ovde su i kameleoni koji menjaju boju pred očima posetilaca. Aruana je vrlo grabljiva riba. Po Feng Šuiju ona donosi sreću i blagostanje pa je Kinezi, ali i kineski biznismeni drže u akvarijumu. Istočnjačko verovanje kaže da kako ona raste, tako raste i njihov biznis", rekao je Jakovljević i dodao da planiraju da nabave i male ajkule, raže i murine.

Jakovljević koji je tropikarijum osnovao sa prijateljima, naveo je da im je cilj da deci prikažu ribice i druge životinjice sa raznih destinacija koje možda nikada ne bi videli, osim u Javnom akvarijumu i tropikarijumu, poput retke kineske mekooklopne kornjače, kojoj se vidi i to kako joj oklop treperi dok se kreće.

"Napravili smo ovo zbog naše dece, školske, predškolske, i omladine. U vreli beogradski asfalt uneli smo komadić prirode sastavljen od puno vode, akvarijuma, terarijuma. U dvorištu imamo kornjače, neke od njih građani donose i ostavljaju. Ovde su i jezerca sa japanskim šaranima, bonsai drveće za ljude koji vole prirodu i kućne ljubice uopšte", naveo je Jakovljević.

Prema njegovim rečima, ;magičan podvodni svet čine i nezaobilazni junaci iz crtanih filmova - Nemo i Dori i drugarice iz njihovog akvarijuma kao i Sunđer Bob, njih deca odmah prepoznaju.

Kako je dodao, tropikarijum i akvarijum može da ima terapeutske svrhe - jer voda i zelenilo, životinjice, muzika... asociraju ljude na odmor - lagani žubor vode stimuliše mozak da se odmara, jer je sličan frekvenciji mozga u fazi odmora.

"Ako je čovek usporen, potreban mu je akvarijum sa ribicama koje brzo plivaju, a nervoznim ljudima male široke ribe koje plivaju graciozno i koje bi imale relaksirajuće dejstvo na čoveka. Zbog sve te vode, i one koja pada, mehurića, posetioci se kod nas odmore i rehabilituju iako to ne očekuju", rekao je on.

Jakovljević je naveo da su zbog tih "moći" koje voda ima, u tropikarijum dolazila i deca sa posebnim potrebama iz škole Anton Skala i organizacije Dečje srce, i dodao da se ta saradnja nastavlja kako bi se tim mališanima život učinio lepšim.

U tropikarijum dolazi i puno dece školskog uzrasta, koja tu imaju mogućnost da vizuelno dožive sve što su učili u šestom razredu, rekao je Jakovljević i pozvao sve profesore biologije da sa đacima dođu u tropikarijum, ali i Ministarstvo prosvete da ih podrži u tome.

Uz sve to, kako je dodao, neke od vrsta poput morskih zvezda i gmizavaca, deca mogu ako se ne plaše da dodirnu i da se druže i slikaju sa njima.

Takođe, rekao je, u zgradi tropikarijuma postoji i bioskopska sala sa 60 mesta u kojoj se prikazuju edukativni filmovi i organizuju predavanja.

On navodi da bi Tropikarijum i akvarijum, koji je ove godine bio deo programa u široj kulturnoj akciji Noć muzeja, trebalo da bude znatno vidljiviji u turističkoj ponudi glavnog grada jer takva i slična mesta krase mnoge velike gradove, a stanovnici nekih od njih imali su priliku da uživaju u akvarijumima u telefonskim govornicama koje su rezultat neobične umetničke instalacije.

Ulaz je besplatan, ne želimo da novac bude nešto što će sprečiti ljude da vide to neverovatno mesto, rekao je Jakovljević i dodao da građani ukoliko žele, mogu da ostave simboličan novčani prilog koji bi pomogao kupovinu hrane za žitelje te oaze.

Mali posetioci Tropikarijuma naveli su da im se najviše sviđaju Dora i riba klovn, ali i pirane, međutim bilo je i onih koji su dali bezuslovnu prednost somovima i šaranima - živom svetu Save i Dunava.

"Ovde mogu da se upoznaju razne ribe i nauči svasta. Ova ribica je baš čudna. Čuo sam da se zove riba klovn, baš je smešna, ova je narandžasta, a čuo sam da imaju i takve žute. A sviđa mi se i to sto ribicama mogu da se naprave i neki čudni akvarijumi", rekao je šestogodišnji Nikola.

Posetioci mogu da vide i čuju i sve o morskoj sasi koja živi na kamenitim obalama mora.

"Često ostane i van vode kada je oseka. Ponekad, je uzme rak-samac i stavi na svoju kućicu kako bi ga zaštitila od predatora žarnim ćelijama koje ima na sebi, a koje mogu biti opasne za manje životinje", objasnio je Jakovljević grupi dece.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.