Izvor: B92, 12.Feb.2010, 09:45 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Krkobabić i dalje za rast penzija
Beograd -- Potpredsednik Vlade Jovan Krkobabić ne odustaje od predloga da se penzije ne usklađuju pola sa platama a pola sa rastom zarada, već 100 odsto sa platama.
Kako piše Blic pozivajući se na naimenovani izvor, Krokobabiću "nije važno šta će biti sa penzijama posle sredine 2012. godine, odnosno posle izbora. On pristaje na MMF-ov predlog da posle toga budu usklađene sa inflacijom, tačnije može kako god oni kažu. Jedino ga zanimaju >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << izbori".
Računica pokazuje da bi i u slučaju usklađivanja penzija 100 odsto sa platama prosečna penzija sledeće godine bila 23 hiljade dinara, dok bi u varijanti koja je predložena zakonom, u skladu sa dogovorom sa MMF, prosečna penzija bila 22.400 dinara. Ukupni izdaci za penzije, po Krkobabićevom novom računu, bili bi veći za deset milijardi dinara, što, prema njegovom mišljenju, nije dramatično.
Inače, kao je saopšteno iz kabineta potpredsednika Vlade Srbije, „delegacija Međunarodnog monetarnog fonda visoko je ocenila predložene izmene Zakona o penzijskom osiguranju i predloženim reformskim merama odala puno priznanje".
Kako su za Novosti potvrdili iz Krkobabićevog kabineta, delegacija MMF ima samo jedan zahtev - da se pronađe način smanjenja učešća penzijskih rashoda u procentu bruto nacionalnog dohotka (BDP). Ukupni troškovi za penzije danas su oko 12 odsto BDP-a, a cilj je da u narednom periodu budu najviše deset odsto, kažu u Radnoj grupi.
S druge strane, stručnjaci u razgovoru za Danas smatraju da glavni deo pregovora o penzijama nije pitanje spajanja fondova, već načina usklađivanja penzija u budućnosti, o čemu nije bilo pomena u saopštenju posle sastanka.
Ekonomista Miladin Kovačević kaže da formalno ispunjenje kriterijuma dogovora sa MMF-om verovatno neće biti dovedeno u pitanje tokom pregovora. Prema njegovim rečima, sačinjen je predlog zakona kojim se menja penzijski sistem, ali je ostalo da se odredi formula za usklađivanje penzija „i to će verovatno biti učinjeno posle razgovora sa MMF-om", čime će i rok za usvajanje ovih izmena propisa biti ispoštovan.
„Fond je još u decembru rekao da bi posle sredine 2011. godine trebalo da se primeni indeksacija penzija prema inflaciji, ali čak i ako bi se delom penzije usklađivale sa platama, to ne bi dovelo do velikog rasta, zato što ni plate neće mnogo rasti. Dugoročno posmatrano, usklađivanje samo prema inflaciji ne može da ostane, jer bi znatno smanjilo penzije u odnosu na plate, ali kratkoročno očekujem da ta odredba bude usvojena", kaže Kovačević.
On napominje da je ovo samo prva faza reforme penzijskog sistema, a da u narednom periodu treba da se reši pitanje kapitalizacije penzijskog fonda i da se formira održivi sistem penzijsko-invalidskog osiguranja, koji neće biti toliko zavisan od budžeta.
Ekonomista Zoran Popov kaže da „što se tiče podizanja minimalne starosne granice za odlazak u penziju sa 53 na 58 godina, to je u redu, kao i to što će se suziti mogućnosti dobijanja beneficiranog radnog staža. Ali, glavno pitanje je kako će se obavljati indeksacija penzija, mada čak i kada bi se promenila, ne bi dala ekonomske efekte dok ne prođe nekoliko godina".
„Ni za jednu savremenu evropsku zemlju nije prihvatljivo da se penzije usklađuju samo sa porastom cena jer se na taj način kompletna redukcija potrošnje svaljuje na penzionere", kaže Popov.




