Izvor: B92, 27.Apr.2019, 17:34   (ažurirano 02.Apr.2020.)

"Izborna godina u Hrvatskoj dovodi u pitanje reforme"

Hrvatsku očekuje naporna izborna godina i ovakva godina će smanjiti kapacitet vlade za reforme, piše Jutarnji list.

U tom periodu ne treba očekivati neke važnije reformatorske odluke, dodaje se.

Kako se podseća, Hrvatsku prvo očekuju izbori za Evropski parlament, zatim predsednički izbori, pa izbori za Hrvatski sabor, a pored toga u prvoj polovini 2020. Hrvatska će predsedavati Evropskom unijom.
>> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << />
"Doduše, politička kultura u Hrvatskoj i dalje je takva da će se protiv jedinog jačeg poteza Vlade koji možda može dobiti epitet reformskog u ovom mandatu - promene u penzionoj politici kojima se podiže životna dob za penzionisanje i povećava penalizacija za ranije penzionisanje - sprovesti referendum (protiv smanjivanja poreza, naravno, nije bilo peticija)", prenosi Seebiz.

Kako se navodi, ipak, sindikati koji organizuju potpisivanje peticije za referendum, nisu očekivali odluku Zagrebačke nadbiskupije kojom se odbija njihov zahtev da ispred verskih objekata prikupljaju potpise za organizovanje referenduma.

A kako se navodi, pogotovo nisu očekivali da će Crkva, kako se može zaključiti iz saopštenja, i sadržajno odbiti njihov zahtev za poništenje odredbe o kasnijem penzionisanju.

Što se tiče budžeta, nakon što su se ukupni prihodi države s 46,1 posto BDP-a u 2017. popeli na 46,6 posto BDP-a u 2018. godini, nedavno usvojen Vladin trogodišnji Program konvergencije predviđa rast tog udela u 2019. na 47 posto u ovoj godini, a zatim postupno smanjenje na 46,2 posto u 2022., što ce i dalje biti više u odnosu na 2017.

Kako se navodi, većina konkurentnih drzava u tranziciji ima niži udeo poreskih prihoda u BDP-u, ali ima ekonomski rast znatno viši od tri posto, dok Hrvatska Vlada za ovu godinu predviđa rast od 2,5 posto i smanjenje tog rasta do 2,2 posto do 2022. godine.

Prema planovima Vlade, udeo rashoda opšte države u BDP-u će se s 46,4 posto u 2018. povećati na 47,3 posto u ovoj godini i tek ce 2021. godine biti ispod nivoa 2018.

Naravno, iako je pravedno pitati što je loše u tome da Vlada poveća izdvajanja za socijalne programe ili da poveća finansiranje lokalnih saobraćanica, kao problem se ističe što Hrvatska nije toliko bogata država da može trošiti novac na socijalnu politiku i investicije a da, kako kažu, "tri puta ne okrene svaku lipu".

Kada su socijalni programi u pitanju, još uvek postoje brojne zloupotrebe socijalnih pomoći jer ne postoji sređen imovinsko-prihodovni registar pa novac odlazi i onima koji nisu socijalno najugroženija grupa društva.

Kada se radi o nastavku poreskog rasterećenja građana i preduzetnika, za sada se najavljuje smanjivanje opšte stope poreza na dodatu vrijednost sa 25 na 24 posto, ali je ministar turizma Gari Kapeli, već rekao kako će insistirati da se stopa PDV-a za ceo turizam smanji na 13 posto, a ne samo na deo usluga.

Navodi se da je tokom godine moguće i povećanje i raznih tipova subvencija za stambene kredite ili se nešto dodatno "udeli" penzionerima, državnim i javnim službenicima.

Ono što se, sigurno neće dogoditi, navodi Seebiz, jeste reforma lokalne uprave, smanjivanje broja županija i opština, jer je HDZ donio odluku da se županijske organizacije neće dirati.

Prema novim podacima Evropske komisije, 42 posto građana misli da je stanje nezavisnosti pravosuđa izrazito loše, dok 34 posto misli da je loše, što znači da 75 posto građana nema poverenje u pravosuđe. To drugim rečima znači da nemaju poverenje u sistem, u državu, u pravične procese rešavanja sporova, što možda više od svega stvara apatiju i besperspektivnost.

Takođe, tek treba videti koliko će kvalitetna biti najavljena reforma državne uprave (oko 50 tisuca zaposlenih u ministarstvima i drugim državnim institucijama), jer predviđena depolitizaciju i dalje ostavlja politici velik uticaj na državne službenike pri vrhu hijerarhije.

Nastavak na B92...