Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 14.Jul.2012, 00:06 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Većinu sudija USS predložila DS
BEOGRAD -
Predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS) i mandatar za sastav Vlade Srbije Ivica Dačić večeras je, povodom osporavanja odluka Ustavnog suda Srbije vezanih za Statut Vojvodine, izjavio da se treba zapitati kakvu je kadrovsku politiku vodila do nedavno vladajuća Demokratska stranka, jer je većina sudija izabrana na njen predlog.
Dačić je u emisiji "Reč na reč" Radiotelevizije Srbije naveo da je pet sudija Ustavnog suda imenovao predsednik Srbije >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << i lider Demokratske stranke Boris Tadić 7. decembra 2007. godine, u vreme kad SPS i Srpska napredna stranka nisu bile u vlasti.
Prema Dačićevim rečima, još pet sudija je izabrano u parlamentu 24. novembra 2007. godine sa liste koju je Tadić predložio, a ostalih pet na sednici Vrhovnog kasacionog suda.
"Nemoj sad od toga da prave skandale i političke slučajeve. Ne može se prema odlukama Ustavnog suda odnositi kako vam koja odgovara", izjavio je Dačić.
On je rekao da odluke Ustavnog suda treba poštovati, a da je drugo pitanje da li je pravo vreme kada su saopštene, "jer su donete ranije, a sada saopštene".
Žalbe Sudu u Strazburu državu bi koštale više
Žalbe neizabranih sudija, da su stigle do Sudu za ljudska prava u Strazburu, koštale bi mnogo više od naknade koju će država, eventualno, da im isplati po osnovu štete za period u kome nisu mogli da obavljaju svoju dužnost, saglasni su sagovornici Tanjuga.
"Neosnovani su navodi da će odluka Ustavnog suda o vraćanju sudija koje nisu bile reizabrane u sudski sistem dodatno koštati građane Srbije", smatra bivši sudija, sada advokat Božo Prelević.
On je ukazao da je iznuđena odluka Ustavnog suda, kojom je Visokom savetu sudstva naložio da sudije čije je žalbe usvojio vrati na posao, pošto je utvrdio da su prekršena prava nereizabranih sudija.
"I da to nije uradio Ustavni sud, uradio bi sud u Strazburu za dve ili tri godine, a onda bi troškovi za Srbiju bili mnogo veći i opet bi morali te ljude da vrate na posao", rekao je Prelević.
Boljević: Bilo političkog uticaja i to baš od predsednika Republike
Predsednica Društva sudija Srbije Dragana Boljević je ukazala da je "ustavni sud u svim zemljama senzibilniji na političke signale nego drugi sudovi".
Ona je dodala da je "političkih pritisaka više bilo do sada, nego u ovom slučaju" i u prilog toj tvrdnji navela da je parlamentarna skupština Saveta Evrope u januaru usvojila Rezoluciju o Srbiji, u kojoj se, između ostalog, izražava zabrinutost zbog uticaja koji na pravosuđe ima predsednik Republike.
"Nesporno je da je bilo političkog uticaja i to baš od predsednika Republike, što je posebno apostrofirao Savet Evrope. A sada je odjednom odluka Ustavnog suda mnoge začudila, iako je morao da je donese", rekla je Boljević istakavši da je "i sama revizija reizbora sudija predstavljala zakonsko priznanje da je Visoki savet sudstva katastrofalno grešio".
Prema njenim rečima, ovom odlukom, Ustavni sud je "samo konstatovao da Visoki savet sudstva nije oborio pretpostavku, koju je sam uspostavio prilikom reizbora, da sudije ispunjavaju kriterijume stručnosti, osposobljenosti i dostojnosti".
Ona je ocenila da je "vraćanje nereizabranih sudija u sudski sistem tehnički sasvim izvodljivo" i dodala da ćemo opet imati isti broj sudija koji je radio do juna 2009. godine.
Pošto je promenjena mreža sudova, primenjivaće se Poslovnik koji je doneo VSS, a prema kome će sudije koje budu vraćene na posao biti raspoređene u sudove koji su preuzeli nadležnosti ili deo nadležnosti suda u kome je radio, kazala je Boljević.
Ona smatra da je od naknade štete mnogo važnije to što se ljudi vraćaju na posao.
On je direktno prozvao Visoki savet sudstva, koji je, kako kaže, prekršio osnovne norme suđenja savesnosti, etičnosti i morala struke.
"Da Ustavni sud nije doneo ovu odluku, to bi bilo skuplje po državu i još više bi bio zakočen rad pravosuđa", kazao je Prelević i naglasio da, bez obzira na troškove, mora da se postavi pitanje ko je kriv zbog ove situacije.
"Svakako nije kriv Ustavni sud, nego onaj ko je prekršio osnovne norme suđenja, savesnosti, etičnosti, morala i struke. A na kraju, ipak ispada da je to Visoki savet sudstva", zaključio je Prelević.
Osim toga, "evidentno je da Srbija ima manjak sudija i da sudije imaju i po hiljadu predmeta, zbog čega zakazuju suđenja na po šest, sedam meseci", naveo je Prelević, istakavši da "to nije efikasno pravosuđe" i dodao da bi zbog toga Sud u Strazburu ocenio i da se u Srbiji ne poštuje pravo na suđenje u razumnom roku.
Prelević smatra i da ne stoji tvrdnja Vrhovnog saveta sudstva da je Ustavni sud preuzeo njihovu nadležnost izbora sudija.
"Ustavni sud je kazao da sudije moraju da budu vraćene, jer su njihove ustavne garancije prekršene radom Visokog saveta sudstva. Nisu oni izabrali sudije, nego su rekli - ove sudije ste vi razrešili mimo zakona, što nije moguće. A ako je sudije moguće razrešiti mimo zakona, onda je sve moguće razrešiti mimo zakona", upozorio je Prelević.
On je ocenio da je "prilično cinično to što VSS ovu odluku Ustavnog suda naziva političkom, jer ih je (sudije oba suda) birala ista stranka" i dodao da se u Srbiji "stalno oseća miris politike, zbog čega treba savetovati građanima da zapuše nos."
Profesor beogradskog Pravnog fakulteta Milan Škulić ocenjuje da odluka Ustavnog suda nije sporna, ali da će povratak sudija na posao biti komplikovan jer se postavlja pitanje da li ima mesta za sve.
On je ukazao da su mnogi konkurisali za nekoliko sudova i da treba videti gde je najcelishodnije da se vrate, a ukoliko to nije moguće, onda će biti neophodno doneti novu sistematizaciju radnih mesta.
Što se tiče naknade za period u kome sudije nisu mogle da rade, prema njegovim rečima, moguć je sporazuma s državom, a ukoliko do dogovora ne dođe, oštećeni mogu podići pojedinačne tužbe.
Kolika će odšteta biti zavisi koliko dugo neko nije radio i zarade koju je ranije imao, kazao je Škulić koji, takođe, smatra da će to koštati mnogo manje nego da su žalbe stigle do Suda u Strazburu.
Pogledaj vesti o: Ivica Dačić, Boris Tadić
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






