Skupština usvojila rebalans budžeta; Usvojen zakon za isplatu 60 evra građanima i garantne šeme

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 22.Apr.2021, 05:37

Skupština usvojila rebalans budžeta; Usvojen zakon za isplatu 60 evra građanima i garantne šeme

Skupština Srbije usvojila je danas tri zakona za sprovođenje trećeg paketa pomoći građanima i privredi za ublažavanje posledica pandemije korona virisa, koji će omogućiti isplatu 60 evra svim punoletnim građanima koji se za tu pomoć prijave.

Usvojeni zakoni omogućiće i bankarske garantne šema čiji je cilj poboljšanje privrednog ambijenta kako bi se ublažile posledice pandemije korona virusa po privredu Srbije.

Poslanici su usvojili Zakon o Privremenom >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << registru punoletnih državljana Srbije kojima se uplaćuje novčana pomoć za ublažavanje posledica pandemije, kao i izmene Zakona o utvrdivanju garantne šeme kao mera podrške privredi i Zakon o utvrđivanju druge garantne šeme kao mera dodatne podrške privredi.

Da bi građani dobili novčanu pomoć od 60 evra uspostavlja se Privremeni registar punoletnih građana koji će biti osnov za isplatu.

Građanima koji se budu prijavili za tu vrstu pomoći biće isplaćeno dva puta po 30 evra, u maju i novembru.

Moći će da se prijavljuju za novčanu pomoć od 28. aprila do 15. maja, elektronski preko portala Uprave za trezor, a od 5. maja i telefonskim putem preko kol centra, odnosno na isti način kao i porošle godine kada je građanima isplaćena pomoć od 100 evra.

Iznos od 60 evra dobijaju svi građani koji su punoletni danom stupanja na zakona, oni koji poseduju ličnu kartu, imaju prebivalište na teritoriji Srbije i prijave se za dobijanje novčane pomoći.

Za pomoć od 60 evra neće morati da se prijavljuju penzioneri, primaoci novčane socijalne pomoći i lica iz Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, jer će njima automatski novac biti uplaćen.

Uz tih 60 evra, penzioneri će dobiti dodatnih 50 evra u septembru.

Izmenama Zakona o utvrđivanju garantne šeme kao mera podrške privredi za ublažavanje posledica pandemije tiče se proširenja postojeće garatne šeme iznosom od 500 miliona evra.

Garantna šema podrazumeva da banke daju podršku preduzećima, a da za deo tih kredita garanciju daje država kako bi banke bile ohrabrene da što pre daju kredite privrednim subjektima.

Ministar finansija Siniša Mali ranije je rekao da su garantne šeme bile pun pogodatak, izuzetan deo prvog i drugog paketa mera prošle godine. Njihov rezultat je, navodi ministar, da nema masovnih otpuštanja i zatvaranja fabrika i pogona.

Od dve milijarde evra iz te garantne šeme, iskorišćeno je 1,7 milijardi evra, a taj iznos je ušlo u novčane tokove i obezbedio dodatnu podršku i likvidnost preduzećima.

Krediti po toj garantnoj šemi se daju do 36 meseci uz obavezan grejs peirod od devet do 12 meseci.

Uz garantnu šemu, usvojen je i Zakon o utvrdivanju druge garantne šeme kao mera dodatne podrške privredi usled produženog negativnog uticaja pandemije korona virusa.

Nova garantna šema podrazumava 500 miliona evra i namenjena je ugroženijoj kategoriji preduzeća, odnosno onima koji su u 2020. imali pad poslovnih prihoda veći od 20 odsto u odnosu na 2019.

Ti krediti imaju dužu ročnost na pet godina, odnosno 60 meseci uz grejs period od 18 do 24 meseca.

Kod ovih kredita data je mogućnost otplate kredita u mesečnim ili kvartalnim otplatama, a proširena je namena kredita, tako da se sada, pored davanja novih kredita i zanavljanja kredita za likvidnost i obrtna sredstva, oni mogu koristiti i za refinansiranje postojećih kredita za livkidnost i obrt, ali i investicionih kredita.

"Pokrili smo gotovo sve kategorije, velika, mala i srednja preduzeća, samostalne umetnike, naše ljude koji žive na Kosovu i Metohiji, nezaposlene, i one ugroženije koji rade u turizmu ugostiteljstvu, autoprevoznike", rekao je ranije Mali.

Treći paket mera podrške deo je rebalansa ovogodišnjeg budžeta.

Mali: Pomoć građanima 60 evra

Usvajanjem Predloga zakona o Privremenom registru punoletnih državljana Srbije kojima se uplaćuje novčana pomoć za ublažavanje posledica pandemije korona virusa stvoriće se osnov za isplatu ukupno 60 evra u ovoj godini svakom građaninu koji se prijavi za tu vrstu pomoći, kaže ministar finansija Siniša Mali.

To je jedan od pet zakonskih predloga koji je Mali obrazložio u Skupštini Srbije, a koji kako kaže, s jedne strane idu uz rebalans ovogodišnjeg budžeta, a s druge strane treba da doprinosu još boljem privrednom ambijentu i podizanju životnog standarda građana kako bi se olakšala borba protiv kovida 19.

Zadovoljan dogovorom sa frilenserima

Mali je izrazio danas zadovoljstvo zbog postignutog dogovora sa frilenserima o naplati poreza za koji kaže da nije ugrozio poreski sistem, a nađeno je rešenje i za socijalno ugroženu kategoriju frilensera.

Mali je u Skupstini Srbije obražložio izmene Zakona o porezu na dohodak građana i dopuni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, kojima se reguliše naplata poreza za frilensere.

"U poslednjih par meseci imali smo veliki broj razgovora sa frilenserima, juče je bio poslednji gde smo uspeli da usaglasimo konačno rešenje i to je zakon je pred vama", rekao je Mali.

Vlada je juče saopštila da je prihvatila predlog udruženja frilensera da se normirani troškovi povećaju sa postojećih 43 odsto na 50 odsto, a da je na sastanku dogovoreno da se radnicima na internetu, odnosno frilenserima, omogući upisivanje radnog staža srazmerno uplaćenom delu obaveza.

Mali je precizirao da se obaveze po osnovu poreza i doprinosa utvrđuju rešenjem Poreske uprave i naveo da frilensere koji zarađuju mesečno do 64.000 dinara neće imati obavezu da pokriju zaostale poreze i doprinese.

Rok za usvajanje svih zakonskih propisa koji će definisati budući status radnika na internetu pomeren je na 1. januar 2022. godine, do kada ce važiti do sada dogovoreni uslovi.

Ministar Mali je rekao da će oni koji zarađu više od 64.000 dinara imati vremena do 1. januar 2022. da svoje poslovanje usaglase sa zakonom, odnosno da se registruju kao preduzetnici ili da osnuju pravno lice i doo.

"Otvaramo razgovore za još drugačije možda definisanje frilensera kroz novi zakon o fleksibilnim oblicima rada. Poziv je upućen i frilenserima da učestvuju u radnoj grupi", rekao je Mali.

Uz ta dva zakona, Mali je parlamentu obrazložio i Predlog zakona o Privremenom registru punoletnih državljana Srbije kojima se uplaćuje novčana pomoć za ublažavanje posledica pandemije korona virusa, kao i dva zakona o utvrđivanju garantne šeme kao mera podrške privredi za ublažavanje pandemije.

Prijava za isplatu pomoći od 60 evra počeće 28. aprila i trajaće do 15. maja, s tim da od 5. maja kreće i prijava preko kol centara, do tada preko sajta Uprave za trezor, a Mali je pozvao sve punoletne građane da se prijave ukoliko žele pomoć od države od 60 evra.

"Uradićemo to brzo i efikasno, pomoć je deo trećeg paketa pomoći koji ide zajedno uz rebalans", rekao je Mali

Objasnio je da će građanima pomoć od 60 evra biti isplaćena dva puta, u maju i novembru, uz to da će penzionerima biti isplaćeno dodatnih 50 evra.

Na tu pomoć od 60 evra, pojasnio je ministar, mogu da računaju svi punoletni državljani Srbije sa prebivalištem u Srbiji, koji poseduju važeću ličnu kartu i prijave se za isplatu.

Mali kaže da je prošle godine isplaćeno po 100 evra svakom punoletnom građaninu koji se prijavio, s tim da je ta pomoć bez prijave isplaćena penzionerima i korisnicima socijalne pomoći.

Naveo je da se prošle godine za isplatu 100 evra prijavilo 4.325.500 građana, a da je ona isplaćena za 6.200.000 građana.

"Isti princip je i ove godine. Najstariji sugrađani ne treba da se prijavljuju, kao ni korisnici socijalne pomoći i lica u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija", rekao je Mali.

Poručio je da država želi građanima da pokaže da je država jaka i stabilna, da novca ima i da je uz njih u vreme krize.

Obrazlažući dva predloga zakona o utvrđivanju garantne šeme kao deo trećeg paketa pomoći, Mali je rekao da se jedan odnosi na proširenje postojeće garantne šeme u iznosu od 500 miliona evra.

Pojasnio je da garantna šema podrazumeva da banke daje podršku privredni subjektima, a da za deo tih kredita garanciju daje Srbija, kako bi banke bile ohrabrene da što lakše i brže daju kredite privrednim subjektima.

"Ovo je bio važan deo i prvog i drugog paketa pomoći, čii je rezultat da nemamo masovna zatvaranja fabrika i otpuštanja kao što imate priliku da vidite u mnogo razvijenijim zemljama", rekao je Mali.

Naveo je da je od dve milijarde evra garantne šeme prošle godine, 1,7 milijardu evra već ušlo u tokove u našu ekonomiju i da se zato nastoji da se garantna šema proširi sa još 500 miliona evra.

Ministar kaže da je reč o kreditima pod povoljnim uslovima sa periodom otplate do 36 meseci uz obavezna grejs period.

Mali je naveo da je uz to, predviđena i nova garantna šema takođe u iznosu od 500 miliona evra za ona preduzeća koja su u 2020. imali pad poslovnih prihoda iznad 20 odsto u odnosu na 2019. godinu.

Kaže da je ova garantna šema usmerena ka njima kako bi se dodatno ohrabrile banke da daju kredite onima koji su imali pad prihoda iznad 20 odsto i dodaje da je i tu reč o kreditima na pet godina, uz grejs period.

Skupština razmatra i izmene Zakona o porezu na dohodak građana i dopuni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, kojima se reguliše naplata poreza za frilensere.

Rebalans će omogućiti da nam budžet bude još bolji

Ministar finansija Siniša Mali rekao je da će rebalans budžeta omogućiti da budžet Srbije bude još bolji i uspešniji.

Mali je na sednici skupštine na kojoj su razmatrani zakoni koji se odnose na treći paket ekonomske pomoći građanima i privredi i o rešenjima za naplatu poreza frilenserima, kao i o rebalansu budžeta, podsetio na mart prošle godine kada smo se prvi put susreli sa virusom korona.

"Tada je virus u sve nas uneo strah, a onda je predsednik Aleksandar Vučić rekao da nema predaje i da ćemo krenuti u borbu na dva fronta - za očuvanje naše ekonomije i za zdravlje naših sugrađana", kazao je Mali.

Naveo je da je posebno ponosan na to što je Srbija iz tih bitaka i borbi izašla i izlazi kao pobednik.

Kako kaže, možda prvi put u istoriji i u vreme možda najveće zdravstvene krize, naša zemlja izlazi kao pobednik.

"Rebalans budžeta daće nam mogućnost da i u godinama pred nama ostanemo pobednici i da pobeđujemo i u zdravstvu i ekonomiji i svim drugim oblastima. Da završimo, nastavimo i započnemo da radimo nove kapitalne projekte, da napravimo novu zdravstvenu infrastrukturu, nove bolnice, fabriku vakcina", kazao je Mali.

Mali Nikeziću: Građani i dalje trpe posledice vaše politike

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da se katastrofalne posledice ekonomske politike Dragana Đilasa i Dušana Nikezića osećaju i danas, te da je najskuplja obveznica ikada u Srbiji izdata 2011, kada su Nikezić i Đilas bili deo vladajuće strukture.

Mali je to kazao u Skupštini Srbije na sednici na kojoj poslanici razmatraju zakone koji se odnose na treći paket ekononmske pomoći građanima i privredi i o rešenjima za naplatu poreza frilenserima, a odgovarajući na saopštenje koje potpisuje Nikezić i u kojem kaže da je za devet godina predsednik Aleksandar Vučić zadužio Srbiju više nego svi njegovi prethodnici zajedno.

Nikezić je u saopštenju, obraćajući se ministru Malom, naveo i da koliko god on pokušavao da "dramatičan" rast javnog duga uvije u priču o "pametnom" zaduživanju, suština je da je ekonomska politika Malog politika zaduživanja.

Ministar je upitao Nikezića koliko je on zadužio i uništio Srbiju ukazujući da je najskuplja obveznica ikada koju je Srbija izdala bila u Nikezićevo vreme i vreme "njegovog poslodavca" Dragana Đilasa. Te 2011, kako je rekao, oni su izdali obveznicu sa kamatnom stopom 7,25 odsto.

Navodeci da i kad se sve to zanemari ne može se zanemariti činjenica da svim tim novcem nije napravljen nijedan kilometar autoputa.

"Ako zanemarimo obveznicu, pitanje je da li ste nešto za te novce izgradili, jel ima neki auto-put kojim možete da se ponosite, a koji je izgrađen tim parama i pod tim ne mislim na auto-put na Mauricijusu, već ovde u Srbiji. Ima li nešto da ste uradili za građane Srbije i da je ostalo iza vas, osim što ste napunili svoje i džepove Dragana Đilasa", kazao je Mali.

Ističući da je odgovor na njegova pitanja negativan, Mali poručuje Nikeziću da nije on taj koji treba da govori o zaduživanju.

"Od tih para kojima ste vi zadužili Srbiji mi u septembru treba da vratimo još 700 miliona dolara. Građani Srbije i dalje trpe posledice vaše neodgovorne i bezobrazne ekonomske politike. Mi se tako ponašati nećemo, ovde govorimo o prvom, drugom, trećem paketu pomoći, o odgovornoj ekonomskoj politici, o borbi protiv virusa korona, ne govorimo i neću da govorim o vama, vašim džepovima i džepovima Dragana Đilasa", kazao je Mali.

Pomoć i za građane koji su privremeno u inostranstvu

Predsednica skupštinskog Odbora za finansije Aleksandra Tomić izjavila je danas da se finansijska pomoć države odnosi i na građane koji se nalaze na privremenom radu u inostranstvu, a državljani su Republike Srbije.

Tomić je u Skupštini Srbije rekla da na taj način država šalje poruku da brine o svima, a ne samo o ljudima koji žive u Srbiji.

Ona je govoreći o zakonima koji se odnose na rešavanje problema frilensera podsetila na činjenicu da je Srbija pre dve godine izašla sa velikim paketom poreskih olakšica kada je u pitanju otvaranje novih kompanija iz oblasti IT industrije.

Poreske olakšice su se, kaže, odnosile na to da mladi prve tri godine ne plaćaju poreze i doprinose kada su u pitanju njihova llična primanja u punom iznosu već samo 30 odsto, dok 70 odsto imaju subvencije od države.

“Iz te oblasti gotovo preko milijardu evra prometa prave naše kompanije, ali se pokazalo da i mnogi naši ljudu koji su na slobodnom tržištu imaju prilike da pokažu da svojim projektima mogu da prodaju svoje usluge onlajn”, rekla je Tomić i ukazala da svi oni imaju problem plaćanja.

Zato je, kaže, jako važno što im je država omogućila da mogu do 1. januara da se registruju i uđu u finansijsku disciplinu.

Predsednik Stranke pravde i pomirenja Muamer Zukorlić izrazio je zadovoljstvo zbog postignutog dogovora između Vlade i frilensera.

“Svi problemi koji se rešavaju dogovorom su najbolje reseni problem. Kada se prvi put uređuje neka tema naravno da će biti raskoraka i logično je da će doći do nekih nesuglasica. Trajao je taj problem više meseci i drago mi je da je država pokazala odgovornost”, rekao je Zukorlić.

Poslanik Saveza vojvođanskih Mađara Akoš Ujhelji rekao je da ta stranka podržava set zakona iz oblasti finansija, a ocenio je da je odgovorno vođenje ekonomske politike i dobro stanje u budžetu otvorilo mogućnost da Vlada pomogne privredi u ublažavanju negativnih efekata korone.

“Povećanje likvidnosti privrednih subjekata kroz mehanizam garantovanja Republike Srbije za kredite koje banke odobravaju privrednim subjektima za finansiranje likvidnosti i obrtnih sredstava, a koja se omogućava zaključenjem ugovora”, rekao je Ujhelji.

On je naveo da posebno pozdravlja kod garantne šeme dva povećano vreme otplate kredita sa 36 na 60 meseci.

“Predloženi uslovi kredita su izuzetno povoljni, a o tome najviše govori činjenica da kod kredita iz drugih programa garanciju daju međunarodni fondovi a krediti su vezani za evro”, rekao je Ujhelji.

Podrška vladajuće koalicije trećem paketu mera

Dva paketa državne pomoći građanima i privredi u 2020. dala su dobre rezultate, a ovogodišnji treći paket mera vredan 257 milijardi dinara, uz dodatna izdvajanja za kapitalne investicije predviđena rebalansom budžeta, omogućiće Srbiji dobru poziciju za nastavak rasta nakon završetka pandemije korona virusa.

To su danas poručili poslanici vladajuće koalicije u Skupštini Srbije, koja razmatra tri zakonska predloga koja se odnose na sprovođenje trećeg paketa mera pomoći građanima i privredi za ublažavanje posledica pandemije, kao i dva zakonska predloga koji se odnose na naplatu poreza frilenserima.

Ukupna vrednost tri paketa mera podrške privredi i građanima je osam milijardi evra, a poslanici vladajuće koalicije su naglasili da su prva dva paketa omogućila da se sačuvaju radna mesta i fabrike, kao i to da Srbija ima najmanji pad u Evropi.

"Država je vodila računa o svim ugroženim sektorima u cilju što uspešnije borbe sa posledicama korona krize", rekao je poslanik SNS Dejan Kesar.

Šef poslaničke grupe SPS Đorđe Milićević kaže da je Srbija u 2021. godinu ušla jaka i ekonomski stabilna sa uverenjem da će ostvariti rast od šest odsto, a da je to omogućeno zahvaljući teškim, hrabrim i odlučnim merama donetim prethodnih godina.

Milićević, kao i poslanik SNS Nebojša Bakarec, osvrnuli su se na kritičare mera i poručili da je teško demantovati brojke i činjenice u vezi sa dobrim ekonomskim rezultatima Srbije.

Bakarec je primetio da raspravi o rebalansu budžeta i današnjoj raspravi ne prisustvuje sedam poslanika opozicije i pozvao ih da dođu u parlament.

"Njih nema, ali kad treba da prime plate uredno je prime, a kad dođu jednom mesečno seju neistine. Zamislite to licemerje", rekao je Bakarec.

U raspravi, poslanici vladajuće koalicije pozdravili su dogovor Vlade Srbije i frilensera o naplati poreza.

Kako je juče najavio predsednik parlamenta Ivica Dačić, poslanici će danas glasati o predloženom rebalansu budžeta za 2021. godinu.

Među merama iz trećeg paketa pomoći su tri puta po pola minimalca, 600 evra mesečno po autobusu za prevoznike u narednih šest meseci, pomoć gradskim hotelima 350 evra po krevetu i 150 evra po sobi.

Predviđeno je da zaposleni u turističkim agencijama, rent-a-kar agencijama, ugostiteljstvu, turistički vodiči, ali i samostalni umetnici dobiju dva puna minimalca.

Kada je reč o direktnoj pomoći građanima, trećim paketom mera predviđena je pomoć za građane na KiM i to 100 evra za sve odrasle i decu, a 200 evra za nezaposlene punoletne građane.

Ta pomoć će se realizovati u saradnji sa Kancelarijom za KiM i građani iz južne srpske pokrajine neće morati da se prijavljuju za tu pomoć.

Pomoć od 60 evra dobiće svi punoletni građani Srbije koji se prijave u periodu od 28. aprila do 15. maja, prvi deo od 30 evra biće na računima građana u maju, a drugi u novembru.

Takođe, treći paket predviđa pored 60 evra i dodatnih 50 evra za penzionere i dodatnih 60 evra za nezaposlene punoletne građane na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje.

Treći paket podrazumeva i pomoć privredi kroz dve garantne šeme, jedna je proširenje postojeće garantne šeme sa još 500 miliona evra, a druga je nova garantna šema takođe u iznosu od 500 miliona evra za ona preduzeća koja su u 2020. imala pad poslovnih prihoda iznad 20 odsto u odnosu na 2019. godinu.

Prva javna rasprava o predlogu za promenu Ustava 29. aprila

Predsednica Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo Skupštine Srbije Jelena Žarić Kovačević zakazala je za 29. april prvu javnu raspravu o predlogu za promenu Ustava, kazao je danas predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić.

Dačić je na sednici Skupštine, na kojoj su poslanici usvojili rebalans budžeta za 2021. godinu, kazao da se od Skupštine očekuje da da plan i raspored javnih rasprava, kojih će biti nekoliko i to ne samo u Beogradu.

Dodaje da će se nakon javnih rasprava u Skupštini preći na odlučivanje o predlogu za promenu Ustava.

"Cilj je da u javnim raspravama učestvuju i strukovna udruženja, predstavnici evropskih institucija, sudovi, tužilaštva, svi kojih se to tiče kako bi se postigla što šira saglasnost", kazao je Dačić.

Dačić: Svim žrtvama Jasenovca dugujemo nezaborav i istinu

Svim žrtvama Jasenovca, koje nisu samo Srbi, danas dugujemo nezaborav i istinu, izjavio je predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić povodom Dana sećanja na žrtve Holokausta, genocida i drugih žrtava u Drugom svetskom ratu naglasivši da je jasenovačko stradalništvo ubeleženo u temelje srpskog identiteta.

Dačić je na sednici Skupštine Srbije na kojoj su poslanici usvojili rebalans budžeta za 2021. godinu, podsetio da se na današnji dan obeležava sećanje na 22. april 1945. godine kada su goloruki logoraši izvršili herojski proboj ustaškog logora Jasenovac sa ciljem da preživi makar jedan da ispriča istinu.

Navodeći da je od hiljadu logoraša iz samoubilačkog proboja preživelo samo 80, Dačić je naveo da jasenovački logoraši nisu imali sreće da budu oslobođeni kao logoraši u Aušvicu 27. januara 1945. godine.

Predsednik Skupštine podseća i da je ovog aprila tačno 80 godina od uspostavljanja prvih logora smrti u NDH i kaže da su oni najbolji prikaz onoga što je bilo planirano ustaško konačno rešenje, a to je, kaže, genocid nad decom.

"NDH je jedina imala specijalizovane logore za decu. Samo zbog greha što su Srbi bili su izloženi jednom od najmonstruoznijih genocida ustaške ideologije, koja je pored nacističke bila jedna od najsmrtonosnijih ideologija 20. veka", kazao je Dačić.

Dodao je da će sa najvišim državnim rukovodstvom, pre svega predsednikom Aleksandrom Vučićem, početi da radi na ozbiljnom prilazu u vezi s donošenjem državnih akata tim povodom.

Navodi da je za donošenje tih akata, kojima bi se odredio termin genocida i uopšte da bi jedan takav dokument bio na dnevnom redu neophodno da se sve to dobro prouči.

"Imamo odgovornost prema prošlosti, ali i obavezu prema sadašnjosti i budućnosti", zaključio je predsednik Skupštine.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Skupština danas glasa o rebalansu budžeta i još pet zakona

Izvor: RTS, 22.Apr.2021

Poslanici će glasati o rebalansu budžeta za 2021. godinu, kao i o pet zakona koji su, kako kaže predsednik parlamenta Ivica Dačić, važni zbog dodele pomoći građanima od 60 evra i za rešavanje problema koji postoje u takozvanom slučaju frilensera. . Pred poslanicima...

Nastavak na RTS...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.