Izvor: Radio Slobodna Evropa, 19.Jun.2015, 16:19   (ažurirano 02.Apr.2020.)

O Titu – bez titofobije i titolatrije

U zagrebačkom Novinarskom domu predstavljena je opsežna biografija Josipa Broza Tita iz pera dvojice renomiranih i dokazanih autora - publicista Slavka Goldsteina i njegovog sina povjesničara Ive Goldsteina. Radi se o djelu koje se suprotstavlja trima do sada prisutnim načinima pisanja o Titu – titofobiji, titolatriji i senzacionalizmu, i mogla bi biti prekretna, rećeno je na predstavljanju.

“Nas dvojica nastojali smo pisati istinu. Istina je cjelina, rekao >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << je jedan veliki filozof”, podsjetio je Slavko Goldstein na predstavljanju opsežne Titove biografije što ju je napisao u suradnji sa sinom Ivom.

“Pišući takvu istinu, imajući u vidu da to mora biti cjelina, nismo zaobilazili ni dobre ni loše strane te biografije. Mislimo da smo u tom naporu da se približimo istini – a nikada je ne možete sasvim napisati – dosta uspjeli, i da se tu učinilo možda više nego što se do sada znalo.”

Knjiga na preko 700 stranica predstavljena je u prepunoj velikoj dvorani zagrebačkog Novinarskog doma. Autori – publicist i izdavač Slavko Goldstein i njegov sin, povjesničar i aktualni hrvatski veleposlanik u Francuskoj Ivo - temi pristupaju kritički, ne glorificiraju uspjehe, ali ih i ne prešućuju, kao što ne prešućuju ni Titove mane. Po njihovoj ocjeni, Tita bitno određuju otpor Hitleru i otpor Staljinu, i dok je u pedesetim i šezdesetim godinama prošlog stoljeća kao jugoslavenski lider imao dobra rješenja, razdoblje od god. 1968. nadalje određuju loša rješenja i lutanja. Razdoblje partizanskog ratovanja nije prikazano apologetski, u čemu je pionirske korake napravio još Vladimir Velebit, a autori nastoje dati što cjelovitiju informaciju i o do sada slabije poznatim Titovimmoskovskim godinama.

“Knjiga oca i sina Goldsteina napisana je nasuprot trima do sada dominantnim pristupima ovoj temi – titofobiji, titolatriji i senzacionalizmu, i mogla bi biti prekretna”, ustvrdio je recenzent Ivan Lovrenović.

“Ona bi mogla – onoliko koliko to knjige uopće mogu - pridonijeti da se tema ‘Tito – Jugoslavija – komunizam’ smiri, deaktualizira u dnevnopolitičkom smislu i da iz naših bijesnih i smiješnih sukobljavanja bude premještena u područje mirnih, akribičnih historiografskih i politoloških istraživanja kojima nikada ne treba biti kraja i – valjda – i neće.”

Sasvim suprotnu ulogu knjizi namjenjuje povjesničar Goran Hutinec, koji je – da li zbog svoje struke – pesimist.

“I zbog tog svog pesimizma ja mislim da je ova knjiga ne konačan sud o Titu, nego tek prvi kamen na stazi kojom moramo krenuti da bi se racionalno suočili s time, jer mi se čini da će iracionalog pristupanja tim temama biti zapravo – sve više!”

Hutinčev kolega Hrvoje Klasić vjeruje da se na Titovom liku može mnogo naučiti: na manama - da nam nikada više ne treba totalitarizam i tolika koncentracija osobne moći, a na vrlinama - o važnosti imanja strategije i vizije, primjerice na prepoznavanju potencijala nesvrstanih.

“To su stvari na kojima treba učiti, na kojima se može učiti kako se pozicionirati, kako biti subjekt , a ne objekt, iz male, nebitne i ne tako bogate zemlje kako se često govorilo. Moglo se, može se, Tito je primjer i za to.”

Publicist i književnik Miljenko Jergović upozorio je da se posljednjih četvrt stoljeća o knjigama sudi, a da ih se nije pročitalo.

“Što god mi kažemo, jedni će misliti jedno, drugi drugo, a treći treće, tako da barem vi dobronamjerni ovdje – ja bih vas molio da pročitate ovu knjigu.”

U publici na predstavljanju nove knjige o Titu bilo je mnogo povjesničara i dosta osoba iz kulturnog i javnog života, među kojima i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, bivši predsjednik Stipe Mesić i mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije.

Nastavak na Radio Slobodna Evropa...