Sudija Teodor Meron novi predsednik Haškog tribunala

Izvor: Politika, 20.Okt.2011, 23:46   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sudija Teodor Meron novi predsednik Haškog tribunala

U poslednje dve godine mandata, prvi čovek MKSJ biće dugogodišnji haški sudija iz SAD

Sudije Haškog tribunala izabrale su juče svog kolegu Teodora Merona iz SAD-a za novog predsednika tog suda, dok je za zamenika predsednika izabran Karmel Agijus sa Malte. Meron i Agijus naslediće dosadašnje čelnike tribunala, Patrika Robinsona i O Gon Kvona. Njihov mandat biće dvogodišnji i počeće 17. novembra.

Sudija >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Meron, profesor Pravnog fakulteta u Njujorku izabran je za sudiju Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju u martu 2001. godine. Član je i Žalbenog veća kao i Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu. Od marta 2003. do novembra 2005. godine takođe je obavljao funkciju predsednika MKSJ.

Kao predsednik MKSJ, sudija Meron je pokrenuo niz reformi smišljenih da povećaju efikasnost sudskih postupaka i spoje kontinentalni i anglosaksonski pravni sistem, kako bi se ojačala ulog sudije u vođenju sudskog procesa, dok se u isto vreme zadržavaju pravičnost i zakoniti postupak. Meron je imao ključnu ulogu u pomaganju da se osnuje Odeljenje za ratne zločine u Sarajevu, što je važno, pored ostalog, i za strategiju okončanja rada tribunala. Meron trenutno predsedava u žalbenom postupku protiv Ante Gotovine i Mladena Markača.

Pre izbora za sudiju MKSJ Meron je bio član delegacije SAD na zasedanju Konferencije o evropskoj bezbednosti i saradnji u Kopenhagenu 1990. godine. Bio je član delegacije SAD na konferenciji o uspostavljanju Međunarodnog krivičnog suda 1998. godine, gde je bio uključen u pisanje nacrta odredaba koje se odnose na definiciju krivičnih dela, uključujući ratne zločine i zločine protiv čovečnosti. Zastupao je Sjedinjene Američke Države pred Međunarodnim sudom pravde, a od 2000. do 2001. bio je savetnik za međunarodno pravo u Stejt departmentu. Sudija Meron pokrenuo je i višegodišnje seminare Međunarodnog komiteta Crvenog krsta za diplomate Ujedinjenih nacija na Univerzitetu u Njujorku. Član je savetodavnih komiteta i odbora nekoliko organizacija posvećenih ljudskim pravima, Saveta SAD za inostrane odnose, Društva za međunarodno pravo Francuske, američkog ogranka Udruženja za međunarodno pravo, Instituta za međunarodno humanitarno pravo i Advokatske komore države Njujork. Meron je počasni predsednik Američkog udruženja za međunarodno pravo.

Radio je kao profesor međunarodnog prava na Institutu za međunarodne studije u Ženevi i bio gostujući profesor na Harvardu i Berkliju. Teodor Meron važi za jednog od vodećih naučnika međunarodnog humanitarnog prava, ljudskih prava i međunarodnog krivičnog prava. Autor je 11 knjiga i većeg broja članaka objavljenih u pravnim časopisima. Sudija Meron ljubitelj je Šekspira i pisao je o tom piscu i ratnom pravu u srednjem veku.

Sudija Agijus je član Žalbenog veća tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu. Prvi put je za sudiju Međunarodnog suda izabran 2001. godine Od 2003. do 2010. godine bio je predsedavajući Pretresnog veća MKSJ, i u tom je periodu predsedavao u predmetima „Brđanin”, „Orić”, kao i u predmetu „Popović i drugi”. Sada predsedava u žalbenom postupku u predmetu „Đorđević”.

Od 2003. godine, Agijus je predsedavao Komisiji za Pravilnik o postupku i dokazima MKSJ, a do 2010. godine bio je i član Kolegijuma Međunarodnog suda. U ime MKSJ je koordinirao i priveo kraju proces sastavljanja Pravilnika o postupku i dokazima rezidualnog mehanizma koji će biti podnesen Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija a zatim i pred sudije samog rezidualnog mehanizma zbog konačnog usvajanja.

Karmel Agijus je bio viši sudija Žalbenog suda Malte i Ustavnog suda Malte. Između 1999. i 2008. godine bio je član Stalnog arbitražnog suda. Od 1990. do 2001. godine bio je na čelu malteške delegacije na svim godišnjim sednicama Komisije Ujedinjenih nacija za sprečavanje zločina i krivično pravo u Beču.

Mandat Haškog tribunala trebalo bi da bude okončan do kraja 2014. godine, kada će ga naslediti rezidualni mehanizam. Savet bezbednosti UN u septembru je do kraja rada tribunala produžio mandat i glavnom tužiocu Seržu Bramercu iz Belgije.

D. Čarnić

objavljeno: 21.10.2011.
Pogledaj vesti o: Nju Jork

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.