Šljivančaninu utrostručena kazna

Izvor: Politika, Beta, Tanjug, Fonet, 05.Maj.2009, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šljivančaninu utrostručena kazna

Haški sud povećao kaznu oficiru bivše JNA sa pet na 17 godina zatvora, Mrkšiću potvrđena kazna od 20 godina, a Radić i pravnosnažno oslobođen krivice za zločin na Ovčari

Haški tribunal juče je pravosnažno osudio oficira bivše JNA Veselina Šljivančanina na 17 godina zatvora, pooštrivši prvostepenu kaznu kojom je za pomaganje zločina nad hrvatskim zarobljenicima u Vukovaru 1991. bio osuđen na pet godina zatvora.

Žalbeno veće tribunala je, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << usvojivši žalbu Tužilaštva, Šljivančanina (55) proglasilo krivim za pomaganje i podržavanje ubistva 194 hrvatska zarobljenika na farmi Ovčara kod Vukovara, u noći između 20. i 21. novembra 1991. godine, preinačivši, uz protivljenje dvoje sudija, nalaz iz prvostepene presude.

Prvostepenom presudom, Šljivančanin je bio oslobođen po toj tački optužnice, a osuđen za pomaganje i podržavanje mučenja i okrutnog postupanja prema tim zarobljenicima.

Istovremeno, Žalbeno veće tribunala potvrdilo je prvostepenu kaznu od 20 godina zatvora prvooptuženom Miletu Mrkšiću (61) za pomaganje i podržavanje ubistva, mučenja i okrutnog postupanja prema zarobljenicima.

U to vreme, pukovnik Mrkšić bio je komandant Prve gardijske brigade JNA, odnosno Operativne grupe Jug na vukovarskom ratištu, a major Šljivančanin brigadni oficir za bezbednost.

Saopštavajući pravosnažnu presudu, predsedavajući sudija Teodor Meron naznačio je da je major Šljivančanin po Ženevskoj konvenciji bio dužan da zaštiti hrvatske zarobljenike, čiju je evakuaciju iz vukovarske bolnice sprovodio po naređenju pukovnika Mrkšića.

Prema presudi, Šljivančanin je morao znati za mogućnost da će pripadnici srpskih paravojnih snaga, koji su bili na Ovčari, pobiti sve zarobljenike, pošto je Mrkšić uveče 20. novembra 1991. godine naredio da se sa farme povuče vojna policija JNA.

Taj zaključak sudije su izvele na osnovu nalaza iz prvostepene presude da je Šljivančanin ranije tog dana bio na Ovčari i video da paravojnici zlostavljaju zarobljenike. „Po Ženevskoj konvenciji, Šljivančanin je bio dužan da zaštiti zarobljenike i da ne dozvoli da oni budu predati bilo kome, dok se ne uveri da im niko neće naškoditi.Mrkšićevo naređenje o povlačenju JNA sa Ovčare, Šljivančanina nije oslobađalo te dužnosti”, naglašava se u sažetku presude koji je pročitao sudija Meron.

Propuštanjem da deluje na zaštiti zarobljenika – čak i nasuprot naređenju pretpostavljenog Mrkšića – Šljivančanin je, po presudi, „značajno doprineo” masovnom ubistvu koje je usledilo kritične noći. „Šljivančanin je mogao narediti vojnoj policiji da ne napušta ratne zarobljenike, iako je to, posle Mrkšićevog naređenja, bilo suprotno njegovim ovlašćenjima.Mogao je da pokuša da Mrkšića ubedi da povuče naređenje ili, ako ne uspe, da pozove pretpostavljenog generala Aleksandra Vasiljevića u Beograd. Da je uspeo da vojnu policiju vrati na Ovčaru, to bi značajno smanjilo mogućnost ubistva”, naglašava se u presudi.

Apelaciono veće je kaznu Šljivančaninu povećalo i na osnovu žalbe tužilaštva da je prvostepena presuda za pomaganje mučenja zarobljenika bila neprimereno niska, s obzirom na težinu zločina i ranjiv položaj žrtava.

I Mrkšić i Šljivančanin osuđeni su za kršenje zakona i običaja ratovanja, a oslobođeni krivice po ostalim tačkama optužnice koja im je na teret stavljala progon na rasnoj, verskoj i političkoj osnovi, istrebljenje i ubistva kao zločine protiv čovečnosti.

Apelaciono veće odbilo je u potpunosti žalbe Mrkšića i Šljivančanina na prvostepenu presudu.

Pošto je pravosnažna presuda izrečena, Šljivančaninova supruga Persa glasno je protestovala na galeriji za posmatrače, udarajući rukama po staklenom zidu sudnice.

Šljivančaninova je zatim, okružena pripadnicima obezbeđenja i braniocima njenog supruga, u holu tribunala, uz psovke, uzvikivala da je „osuđen nevin čovek”.

Tokom rasprave o žalbama, krajem januara ove godine, branioci su tražili da Mrkšić i Šljivančanin budu oslobođeni, a tužioci da im kazne budu pooštrene. Za Šljivančanina, zastupnici optužbe su zatražili kaznu od 30 godina zatvora.

U pritvoru tribunala, Šljivančanin, koji je uhapšen u junu 2003. godine, odslužio je tokom pretprocesnog postupka i suđenja, 90 odsto prvostepene kazne od pet godina zatvora. Na privremenu slobodu, sa koje se vratio prekjuče, pušten je u decembru 2007. godine.

Mrkšić je u sudskom pritvoru od maja 2002. kada se dobrovoljno predao. Vreme provedeno u pritvoru biće im uračunato u izdržanu kaznu.

Prvostepeno suđenje vukovarskoj trojki je pred tribunalom počelo 11. oktobra 2005, a završne reči odbrane i optužbe održane su od 15. do 17. marta 2007. godine.

Okružni sud u Beogradu izrekao je 12. marta presudu u ponovljenom procesu „Ovčara” optuženima kojima se sudi pred domaćim pravosuđem. PrvooptuženiMiroljub Vujović, nekadašnji komandant Teritorijalne odbrane Vukovara osuđen je na maksimalnih 20 godina zatvora zbog ratnog zločina nad 200 ratnih zarobljenika na poljoprivrednom dobru Ovčara, u novembru 1991. godine. Ista kazna je izrečena još šestorici optuženih pripadnika TO i dobrovoljačke jedinice „Leva supoderica”, dok su ostalima izrečene uglavnom blaže kazne nego na prvom suđenju.

Dorotea Čarnić

--------------------------------------------------------------

Drakonska kazna

Advokat Goran Petronijević, branilac i rođak Veselina Šljivančanina smatra da je presuda nerazumna i da predstavlja rezultat uticaja hrvatskog lobija na Haški tribunal.

„Ovo je primer donošenja presude pod političkim pritiskom. Šljivančaninu je izrečena drakonska kazna. Srbija kao država ništa nije učinila da pomogne svojim građanima u Hagu. Za razliku od nas Hrvatska je postigla da njeni ljudi prođu što bolje pred tim sudom”, ocenio je advokat Petronijević koji je prisustvovao jučerašnjem izricanju pravnosnažne presude.

Branilac je podsetio da je Šljivančanin u prvostepenoj presudi bio oglašen krivim za takozvanu pomoć nečinjenjem, a sada je presuda delom preinačena.

„U presudi se kaže da je Mrkšić izdao naređenje, a da Šljivančanin ništa nije preduzeo da ga spreči, što je nelogično jer je Mrkšić Šljivančaninu bio nadređen”.

U razgovoru za „Politiku” Petronijević dodaje da su članovi veća glasali za ovakvu presudu u odnosu tri prema dva, odnosno dva člana veća bila su protiv ovakve odluke.

Veselin Šljivančanin, prema rečima Petronijevića, nije mogao ni da pretpostavi kakvu će odluku doneti drugostepeni sud. On je smatrao da mu je prvostepena kazna od pet godina izrečena zato da bi mu bio pokriven pritvor. Posle godinu i po dana, koliko je proveo na slobodi Šljivančanin je otišao u Hag da čuje drugostepenu presudu, ali je zbog visine kazne zadržan u pritvoru.

Advokat Petronijević kaže da će Šljivančanin imati pravo na takozvane vanredne pravne lekove, kojima bi se eventualno mogla obarati ovakva presuda, ali će tu mogućnost imati u zemlji u kojoj bude upućen na izdržavanje kazne.

--------------------------------------------------------------

Iznenađenje presudom

Nacionalni savet za saradnju sa Haškim tribunalom iznenađen je presudom Žalbenog veća tribunala kojom je Veselinu Šljivančaninu prvostepena kazna od pet godina zatvora preinačena na kaznu zatvora u trajanju od 17 godina, dok je Miletu Mrkšiću potvrđena kazna zatvora od 20 godina.„Drastično pooštravanje kazne okrivljenom Šljivančaninu biće teško razumljivo za našu javnost i predstavljaće još jedan faktor koji će doprineti da se poverenje srpske javnosti u nepristrasnost rada tribunala dodatno umanji.Smatramo da će nerazumevanje presuda tribunala otežati proces suočavanja s prošlošću u državama regiona”, navodi se u saopštenju koje prenosi Fonet.

Ovim nikako ne osporavamo težinu zločina učinjenog na Ovčari, kod Vukovara, za koji se i pred našim pravosuđem vode postupci protiv više lica okrivljenih da su neposredno učestvovali u izvršenju tog krivičnog dela.

[objavljeno: 06/05/2009]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.