Izvor: Danas, 12.Feb.2016, 11:49 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Haška proleća
Pre gotovo pet godina, u proleće 2011. pitanje saradnje Srbije sa Haškim tribunalom izručenjem Ratka Mladića prestalo je biti uslov evrointegracija. Odatle, pa nadalje, iz političkog i javnog fokusa Srbije haška priča se povukla u drugi plan, i čak i sa dolaskom Nikolića i Vučića na vlast nikada više nije dobila isti intenzitet.
Povratkom Šešelja iz haškog pritvora u novembru 2014. sva >> Pročitaj celu vest na sajtu Danas << očekivanja da će to značiti i obnovu pitanja saradnje Srbije i Haga nisu ispunjena. U odnosu na raniji pritisak na Beograd da sarađuje i isporuči optuženike, događaji nakon Šešeljevog povratka predstavljali su bledu senku. Kada je u maju prošle godine Žalbeno veće odlučilo da se Šešelj vrati u haški pritvor, po tom nalogu niti je Srbija postupila, niti je Pretresno veće potom tako presudilo.
Razmimoilaženja među sudijama Tribunala i pravne neprincipijelnosti, o kojima povremeno naširoko diskutuje i svetska javnost, svakako ne daju za pravo optuženima za nepoštovanje ovog suda. Niti isključuje njihov "doprinos" stvaranju ratne atmosfere i ometanju suđenja za ratne zločine. Niti daje alibi državi Srbiji, odnosno njenoj vladi, da glumi "jataka" i da se poziva da nije "DHL", odnosno kompanija za isporuku, ako već želi da na međunarodnom planu nastupa suvereno. Jer, ako postoji osnovana sumnja da su radikali pokušavali da zastraše, prete i ucene potencijalne svedoke protiv Šešelja, i srpsko pravosuđe može da pokuša da to delo procesuira. Odnosno, Tribunal ima mogućnost da pojedini slučajeve prepusti nacionalnim pravosuđima, i verovatno postoji pravni način da se to i ostvari.
Pogledaj vesti o: Hag
