Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 15.Apr.2011, 13:36   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Gotovini 24 godine zatvora

HAG, BEOGRAD, ZAGREB -

Tribunal u Hagu je danas osudio hrvatskog generala Antu Gotovinu na 24 godine zatvora zbog zločina nad srpskim stanovništvom Kninske krajine tokom i posle operacije Oluja 1995. godine.

Prema presudi, Gotovina (53) bio je član udruženog zločinačkog poduhvata koji je predvodio tadašnji hrvatski predsednik Franjo Tuđman, u cilju proterivanja sprskog stanovništva iz Kninske krajine, što je >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << bio navod optužnice.

Gotovina je, po presudi, naredio nezakonito granatiranje Knina i drugih gradova u Krajini, a odgovoran je i za ubistva, pljačku i druge zločine koji su izazvali egzodus srpskog stanovništva, upravo u toj nameri.

Takođe, Gotovina nije učinio ništa da spreči i kazni zločine svojih podređenih nad srpskim stanovništvom.

Po presudi, operacija Oluja u leto 1995. bila je udruženi zločinački poduhvat, na čelu s predsednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom, smišljen da protera srpsko stanovništvo iz Kninske krajine, što je bio navod optužnice.

Franjo Tuđman je nameravao da naseli Hrvate u Krajinu i osigurao je da to bude sprovedeno, preko svog moćnog položaja, rekao je sudija Alfons Ori,tokom izricanja presude generalu Gotovini i saoptuženima Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, optuženim za progon Srba iz Kninske krajine u avgustu i septembru 1995.

Tuđman je za ostalim članovima udruženog zločinačkog poduvhata iskoristio hrvatske oružane snage da počini zločine nad Srbima radi ostvarenja cilja proterivanja srpskog stanovništva, kazao je sudija Ori.

Tribunal je utvrdio je da su hrvatske snage u leto 1995, tokom operacije Oluja, prognale srpsko stanovništvo Kninske krajine tako što su civile ubijale, mučile, pljačkale i uništavale njihovu, kao i da su neselektivno granatirale čitave gradove.

Gotovina, Čermak i Markač optuženi su za progon; prisilno premeštanje i deportaciju; pljačkanje javne i privatne imovine; bezobzirno razaranje naselja; ubistva i nehumana dela i okrutno postupanje prema srpskim civilima u Kninskoj krajini tokom i posle Oluje, od 4. avgusta do kraja septembra 1995

Optužba je predložila da Gotovini bude izrečena kazna od 27 godina zatvora, a da trećeoptuženi Markač bude kažnjen zatvorom dugim 23 godine. Za drugooptuženog Čermaka, tužioci su predložili zatvorsku kaznu od 17 godina.

U Zagrebu s nevericom dočekana presuda

Više hiljada ljudi na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu dočekalo je danas s nevericom i povicima nezadovoljstva presudu Haškog tribunala da se hrvatski general Ante Gotovina osudi na 24, a general Mlade Markač na 18 godina zatvora, dok je odluka o oslobađajućoj presudi generalu Ivanu Čermaku propraćena aplauzom.

Neki od onih koji su od jutra čekali izricanje presude trojici generala zbog ratnih zločina protiv srpskog stanovništva u operaciji Oluja avgusta 1995. godine su se na vest o dugoj kazni zatvora za Gotovinu i Markača rasplakali, dok su drugi glasno psovali.

Direktni prenos na Trgu bana Jelačića bio je u jednom trenutku prekinut zbog "srpskog" prevoda s Nove TV koji je do tada puštan.

Nova TV imala je direktni prenos preko kanala Haškog suda za koga simultano prevodi prevodilac sa srpskog govornog područja, pa je prenos nastavljen preko Hrvatske televizije.

Nakon što je čitanje presude završeno okupljeni su izneli veliki portret Gotovine i transparent sa spiskom "hrvatskih izdajnika" na kojem su bili i bivši predsednik Stjepan Mesić, kao i aktuelni Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor.

Glumac Božidar Alić poručio je na skupu da Hrvati nikada neće priznati Haški sud i da, kako je kazao, rat protiv Hrvatske još traje.

U jednom od prvih reagovanja hrvatski advokat Zvonimir Hodak ocenio je da je Haški sud prihvatio "monstruoznu tezu o zločinačkom poduhvatu", ističući da je oslobađanje Ivana Čermaka rezultat njegovog dogovora s Britancima.

"On se dogovorio s Britancima i uzeo njihove advokat, što mu se isplatilo", rekao je Hodak u emisiji Hrvatskog radija, ponovivši tvrdnje da je presuda Haškog suda politička.

Pusić: Očekivana presuda

Osuđujuća presuda Haškog tribunala hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču je očekivana, a razočaranje hrvatske javnosti zbog visokih kazni koje su im izrečene posledica je navijačkog i pristrasnog novinarstva koje je širilo lažnu nadu da oni mogu biti blago kažnjeni, ocenio je za Tanjug Zoran Pusić, predsednik Građanskog odbora za ljudska prava iz Zagreba koji godinama nastoji da se procesuiraju zločini nad Srbima.

"Građani su sve vreme bili preparirani jer su im se prikazivale stvari s aspekta odbrane generala, kao da je to jedini izvor informacija", rekao je Pusić povodom presude Haškog tribunala koji je Gotovini izrekao kaznu od 24, a Markaču od 18 godina zatvora, dok je treći optuženi general Ivan Čermak oslobođen odgovornosti.

"Najviše zabrinjava navijački stav dobrog dela medija i obmanjivanje javnosti, jer su oni sada šokirani, a brine i stav Katoličke crkve koja bi po svom poslanju morala reći koju reč o velikom broju žrtvama, pogovo što se nakon Oluje desio velik broj ubistava i krajnje nehrišćanskih postupaka koje je neko napravio, a nije odgovarao", dodao je rekao je Pusić.

"Vidimo do čega dovodi navijačko novinarstvo u kome se prema suđenjima i presudama mediji ponašaju kao navijači na fudbalskim utakmicama", napominje naš sagovornik.

On dodaje da je oslobađajuća presuda za Čermaka rezultat toga što on po funkciji nije imao komandne odgovornosti i mogućnosti da naređuje ljudima koji su te zločine počinili.

Na pitanje hoće li presuda biti podsticaj za procesuiranje zločina nakon Oluje, Pusić ističe da državno tužilaštvo poslednjih godina pokazuje veću volju nego početkom prošle decenije.

"Znamo kakvi su bili problemi kad je bilo suđenje Mirku Norcu, Branimiru Glavašu, a vidimo da su neki od organizatora skupova koje se dovodi u vezu s ratnim zločinima usmerili oštricu napada prema tužiocu Mladenu Bajiću i koriste uvrede u nedostatku argumenata", rekao je i zaključio da ne bi bilo haškog suđenja da je Hrvatska sa svoje strane procesuirala izvršioce i naredbodavce zločina.

Ignjatović: Važna presuda, ali i utvrđivanje zločina

Šef vladine Kancelarije za saradnju sa Haškim tribunalom Dušan Ignjatović istakao je važnost odluke tribunala da oglasi krivim hrvatske generalne Antu Gotovinu i Mladena Markača, dodavši da je, čak, važnije to što je sud utvrdio da je postojao zajednički zločinački poduhvat da se Srbi proteraju iz Hrvatske.

"Poznata je činjenica da je iz Hrvatske 1995. godine, u akciji "Oluja", prognano preko 200.000 Srba, da su se dogodili mnogi zločini, uništavana imovina i van vojne potrebe", rekao je Ignjatović i naveo da je stoga ishod ovog postupka bio očekivan.

"Međutim, kada govorimo o ovoj presudi, kojom su danas dvojica hrvatskih generala osuđena, a jedan oslobođen, mora se uvek imati u vidu da se radi o prvostepenoj presudi", rekao je Ignjatović Tanjugu.

To, dodao je on, znači da ona nije konačna i da će sasvim sigurno timovi odbrane i Gotovine i Markača uložiti žalbe. Verovatno će, smatra Ignjatović, i tužilaštvo uložiti žalbu na presudu generalu Čermaku.

Ignjatović je rekao da, kada je reč o presudi, potrebno je mnogo više vremena za njenu detaljnu analizu.

"Na prvu loptu možemo samo da kažemo da, pre svega, nema nikakvog razloga za nekakvu egzaltiranost ovom presudom", naveo je on i dodao da je važno to što je da je tribunal doneo ovakvu presudu.

"On (tribunal) nije samo ovu dvojicu oglasio krivim, ono što je, čak, važnije jeste da je utvrdio da je postojao zajednički zločinački poduhvat da se Srbi proteraju iz Hrvatske i da je u tome učestvovao hrvatskih vrh", ukazao je on.

Istakavši da se radilo o veoma teškim zločinima, Ignjatović je dodao da ne treba sada govoriti o bilo kakvoj našoj pobedi u bilo čemu.

"Ono što se meni čini da je važno jesu žrtve i oni koji su nekoga tamo izgubili, i oni koji su prognani, i oni koji su izgubili rođake i imovinu, da ovu presudu dožive kao neku vrstu pravde na koju čekaju već 15-16 godina. Važno je da je i Međunarodni sud doneo ovakvu presudu. Važno je da se mi ovde u regionu ne prepucavamo između nas šta se dogodilo", naveo je Ignjatović.

Ignjatović smatra da će, iako neprvosnažna, ova presuda verovatno doprineti i jednoj boljoj percepciji samog Haškog tribunala u Srbiji.

"Ja se nadam da će doprineti tome da se činjenice koje su utvrđene u Haškom tribunalu, ne samo u ovom postupku, bolje prihvataju u Srbiji, jer je važno da se svi suočimo sa onim što se događalo u prošlosti, bez obzira na to ko je bio počinilac, a ko je bio žrtva", rekao je on.

Biografije hrvatskih generala

Zajedničko trojici penzionisanih generala Hrvatske vojske, kojima je Tribunal u Hagu danas izrekao prvostepene presude za ratne zločine u vreme vojno-policijske akcije "Oluja" iz avgusta 1995, je da imaju neobične biografije.

Ivan Čermak, koji je oslobođen, bio je kratko vreme ministar, ali se bavio i "naftnim biznisom", dok je Mladen Markač, osuđen na 18 godina zatvora, nekoliko godina proveo u Ministarstvu unutrašnjih poslova bivše SFRJ, učestvujući i u akcijama SMUP-a na Kosovu i Metohiji.

Gotovina, rođen 1955. u Tkonu na ostrvu Pašmanu, u Dalmaciji, sa 17 godina brodom se uputio u svet, i to u Legiju stranaca. Postao je Andrija Grabovac i "broj 151408". Ratovao je širom Afrike, a 1981. u Čadu je ranjen. Francuzi su ga imenovali za instruktora komandosa u zemljama Srednje i Latinske Amerike.

Krajem 1983. razboleo se od tropske bolesti, ali je preživeo. Kao pripadnik Legije stranaca dobio je francusko državljanstvo, ali ga je u odsutnosti Pariz osudio za pljačke, kidnapovanja i iznude.

U Hrvatsku se vratio 1991. i uključio u građanski rat. Posle imenovanja u čin generala, komandovao je akcijom "Oluja", a uoči početka te vojno-policijske akcije tajno se oženio, sa Dunjom Zloić, tada pukovnikom Hrvatske vojske. Penzionisan je 2000. godine.

Kada je Haški tribunal 2001. godine podigao optužnicu protiv Gotovine, optužujući ga za planiranje etničkoga čišćenja i za ratne zločine, on se skrivao širom sveta, a uhapšen je decembra 2005. na Kanarskim ostrvima.

General Ivan Čermak, koji je u vreme "Oluje" bio komandant "Zbornog područja Knin", u građanskom ratu u Hrvatskoj učestvovao od samog početka. On je dve godine bio potpredsednik Izvršnog odbora Hrvatske demokratske zajednice i savetnik prvog predsednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana.

Čermak je rođen 19. decembra 1949. u Zagrebu. Kratko vreme je bio pomoćnik ministra odbrane a polovinom 1993. godine ministar industrije, brodogradnje i energetike. Početak akcije "Oluja" dočekao je, kako piše u njegovoj službenoj biografiji, "baveći se 'naftnim biznisom'", a tada se reaktivirao.

Tuđman ga je 5. avgusta 1995. imenovao za komandanta "Zbornog područja Knin". Prema navodima haške optužnice Čermak je imao vojnu i administrativnu funkciju, pa je "predstavljao Vladu Hrvatske u kontaktima s predstavnicima međunarodne zajednice i medija u vezi s operacijom 'Oluja' na području svoje odgovornosti". Do dobrovoljne predaje Hagu i odlaska u Ševeningen, živeo je u dvorcu Klokovec nedaleko od Krapinskih toplica u Hrvatskom zagorju.

Mladen Markač bio je u vreme vojno-policijske akcije "Oluja" pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i komandant Specijalne policije. On je rođen 8. maja 1955. u Đurđevcu, diplomirao je na zagrebačkom univerzitetu 1981. godine, posle čega je radio u Saveznom ministarstvu unutrašnjih poslova. Između ostalog, učestvovao je u akcijama savezne policije na Kosovu i Metohiji.

Na početku građanskog rata u Hrvatskoj 1990. godine, bio je jedan od osnivača policijske jedinice posebnih namena koja je prerasla u "Antiterorističku jedinicu Lučko" i imenovan je za njenog komandanta. Godine 1996. bio je izabran za poslanika Sabora.

Ključne uloge imao je u vojno-policijskim akcijama Medački džep septembra 1993. i Bljesak, maja 1995. On je penzionisan kao general-pukovnik HV.

Za pomoćnika ministra unutrašnjih poslova Hrvatske postavio ga je tadašnji predsednik Franjo Tuđman 1994. godine. Tada je Markač postao i komandant Specijalne policije MUP-a, na kom položaju je bio i za vreme "Oluje". Haškom tribunalu se dobrovoljno predao marta 2004.

Homen: Možemo biti zadovoljni

Koordinator Vlade Srbije za odnose sa javnošću Slobodan Homen izjavio je danas da Srbija može da bude zadovoljna presudom od 24 godine zatvora na koju je pred Haškim tribunalom osuđen hrvatski general Ante Gotovina zbog ratnih zločina.

"Daleko važnije od same visine kazne je poruka i priznanje suda zahtevu Haškog tužilaštva koji konstatuje da se zaista dogodilo etničko čišćenje, da su Srbi svesno proterani i da je to bio dobro organizovani plan", rekao je Homen novinarima u Beogradu.

On je ocenio da će presuda baciti potpuno drugu sliku na događaje iz 90. ih godina, i što je najvažnije "na ulogu srpskog naroda u tim dogadđajima".

"Mnogo važnije od bilo koje kazne je da je konstatovano da su krivi za onaj zločin, za koji smo svi znali, a to je etničko čišćenje i proterivanje srpskog naroda", istakao je Homen.

Kandić: Kraj različitim tumačenjima Oluje

Direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić izjavila je danas da će konačna presuda Haškog tribunala hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču staviti tačku na različita tumačenja šta se dogodilo u "Oluji" 1995. godine.

Nataša Kandić je agenciji Beta rekla da je prvostepena presuda otvorila polje za usklađivanje dosadašnjih interpretacija i tumačenja šta se dogodilo i vojno-policijskoj akciji "Oluja" sa činjenicama koje je utvrdio sud i sa dokazima na kojima se zasniva presuda.

"Treba sačekati i drugostepeni presudu da bi se stavila tačka na tumačnja događaja u 'Oluji", rekla je Nataša Kandić.

Prema njenim rečima, u prvostepenoj presudi najvažnija stvar je da su potvrđeni navodi optužnice da je postojao zajednički zločinački poduhvat u odnosu na Gotovinu i Markača.

Ona je rekla da ne treba očekivati da u pravosnažnoj presudi bude izmena kada je u pitanju krivično delo zajednički zločinački poduhvat.

Sada, kako je kazala, pre svega političari u Hrvatskoj treba ozbiljno da razmišljaju o tome da je sud utvrdio da je najmanje 20 hiljada ljudi prisilno preseljeno.

"Sud je u prvostepenoj presudi utvrdio krivično delo deportacije, što dovodi u pitanje sve dosadašnje interpretacije o tome kako se dogodio odlazak Srba iz Knina", rekla je ona.

Nataša Kandić je ocenila da presuda Haškog tribunala neće poremetiti odnose Srbije i Hrvatske i da se sada otvara polje u kojem mora biti sve više činjenica, a sve manje političkih viđenja i interpretacija.

"Činjenice moraju biti sadržaj odnosa, a ne razna politička viđenja ili nestručno tumačenje onog što sud utvrdi", rekla je Nataša Kandić.

Kosor: Neprihvatljiva teza o udruženom zločinačkom poduhvatu

Premijerka Hrvatske Jadranka Kosor izjavila je danas da je za Vladu Hrvatske neprihvatljiva tvrdnja prvostepenog sudskog veća u Hagu da je Hrvatska delovala u udruženom zločinačkom poduhvatu.

"Učinićemo sve u skladu s pravnim mogućnostima kako bi se ta kvalifikacija poništila u drugostepenom postupku", rekla je Kosor na vanrednoj konferenciji za novinare komentarišući presude hrvatskim generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku za ratne zločine tokom i posle akcije "Oluja" 1995.

Ona je istakla da je stav Vlade o akciji "Oluja" jasan, odnosno da je to bila "legitimna operacija s ciljem oslobađanja hrvatske teritorije".

"Svaka naša reakcija se u ovom trenutku pomno prati i meri. Želim, međutim, da kažem ono što verujem da osećaju svi hrvatski građani - mi se istine ne bojimo, ponosni smo na sve koji su omogućili da budemo slobodna i nezavisna država", naglasila je Kosorova.

Ona je zahvalila građanima "što i u ovim trenucima pokazuju dostojanstvo", izrazivši uverenje da će se i sada pokazati "jedinstvo i vera u hrvatsku budućnost".

Premijerka je posebno istakla da današnja presuda nije pravosnažna i da sledi žalbeni postupak, najavivši za poslepodne sednicu Vlade na kojoj će se raspravljati o daljim pravnim postupcima.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...