DŽELATI SRBA BEZ KAZNE!

Izvor: Kurir, 24.Jul.2011, 08:17   (ažurirano 02.Apr.2020.)

DŽELATI SRBA BEZ KAZNE!

BEOGRAD - Sredili smo svoje dvorište, red je da se pozabavimo i tuđim. Nakon hapšenja Gorana Hadžića, poslednjeg begunca koga je Haški tribunal tražio, Srbija je završila međunarodnu obavezu i zatvorila tešku stranicu svoje istorije. Ipak, šta je s obavezama drugih prema Srbiji i srpskim žrtvama?

BEOGRAD - Sredili smo svoje dvorište, red je da se pozabavimo i tuđim.

Nakon >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << hapšenja Gorana Hadžića, poslednjeg begunca koga je Haški tribunal tražio, Srbija je završila međunarodnu obavezu i zatvorila tešku stranicu svoje istorije. Ipak, šta je s obavezama drugih prema Srbiji i srpskim žrtvama? Kurir je izdvojio devet osoba koje su optužene za zločine nad Srbima, a koji su na ovaj ili onaj način izbegli kaznu.

Njih devet ukupno je provelo u zatvoru nepunih 15 godina.

Milivoj Ašner (1913-2011)

Šef ustaške policije u Slavonskoj Požegi 1941-1942. Četvrti najtraženiji nacista na svetu, osumnjičen da je počinio genocid i zločine protiv čovečnosti nad Srbima i Jevrejima tokom Drugog svetskog rata. Na poziv predsednika Hrvatske Franje Tuđmana 1990. Ašner dolazi u Slavonsku Požegu, a zatim odlazi u Klagenfurt, gde je umro kao slobodan čovek.

Šandor Kepiro (1914)

Bivši kapetan mađarske žandarmerije, optužen za ubistvo 1.200 civila 1942. u Novom Sadu. Kepiro se 1996. vratio u Mađarsku iz Argentine, gde je živeo decenijama. Pre nekoliko dana je oslobođen.

Andrija Artuković (1899-1988)

Ministar u vladi NDH, član ustaške organizacije od 1929. Godine 1986. osuđen za ratne zločine protiv civilnog stanovništva počinjene u vreme Drugog svetskog rata u NDH, ali ne i za genocid. Prvobitno osuđen na kaznu smrću, ali ona preinačena, jer su vlasti procenile da je previše bolestan za to. Umro pirodnom smrću u zatvorskoj bolnici u 88. godini života.

Neposredno umešan u genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima, a lično naredio ubijanje 4.000 Srba u Širokom Brijegu maja 1941. godine.

Dinko Šakić (1921-2008)

Komandant koncentracionog logora Jasenovac. Osuđen tek 1998. na tada maksimalnu kaznu od 20 godina zbog zlostavljanja, mučenja i ubijanja zarobljenika u ovom logoru. Nije optužen za genocid nad Jevrejima, Srbima i Romima. Umro u zatvorskoj bolnici u Dubravi. Kremiran na zagrebačkom Mirogoju u ustaškoj uniformi u julu 2008.

Prema izvorima Trećeg rajha, broj ubijenih Srba, Jevreja i Roma u Jasenovcu kreće se oko 500.000.

Đuro Brodarac (1944-2011)

Bivši načelnik Policijske uprave Sisak. Uhapšen u junu ove godine zbog komandne odgovornosti za ratne zločine nad srpskim civilima 1991. i 1992. u Sisku. U tom periodu na sisačkom području ubijeno je i nestalo stotinak srpskih civila, a tužilaštvo je istragu koncentrisalo na ubistva desetak uglednih sisačkih Srba. Umro je u julu ove godine u bolnici u Osijeku od sepse.

Hašim Tači (1969)

Predsednik kosovske vlade, jedan od lidera Oslobodilačke vojske Kosova. U izveštaju izaslanika Saveta Evrope Dika Martija označen kao jedan od glavnih organizatora Dreničke grupe, koja se bavila trgovinom ljudskim organima, oružjem i drogom. Do sada nije pokrenuta nijedna istraga koja direktno uključuje Tačija.

Ramuš Haradinaj (1968)

Jedan od vođa OVK, komandant jedinice „Crni orlovi“ i bivši kosovski ministar. Organizator etničkog čišćenja Srba i drugih nealbanaca s prostora Peći, Dečana i Đakovice. Odgovoran za otmicu preko 400 ljudi u periodu od 1998. do 2000. Na kraju završio u Hagu, ali traži da ga puste.

Ante Pavelić (1889-1959)

Osnivač ustaškog pokreta i poglavnik Nezavisne države Hrvatske. Na vlasti u Zagrebu od 1941, kada počinje da koristi teror kao službeno oružje. Prvo je doneta zakonska odredba za odbranu naroda i države, koja je važila retroaktivno i imala samo jednu kaznu - smrt, i to za dela povrede časti i životnih interesa hrvatskog naroda. Ubrzo nakon toga donet je rasni zakon čija su meta bili Jevreji. Organizovani su koncentracioni logori, a najpoznatiji je Jasenovac, u kome je stradalo oko 500.000 ljudi. Pavelić je 1945. napustio Zagreb i otišao u Argentinu, nakon toga u Španiju, u kojoj umire prirodnom smrću 1959. godine.

Nastavak na Kurir...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Kurir. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Kurir. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.