Izvor: Kurir, 25.Apr.2011, 01:27 (ažurirano 02.Apr.2020.)
DANSKA TELEVIZIJA O MASAKRU HENDIKEPIRANIH SRBA
ZAGREB - Danski vojnici iz UN, stacionirani u Hrvatskoj za vreme Oluje, nisu reagovali kad je veći broj ljudi u maskirnim uniformama, pred njihovim očima 1995. ubio devet hendikepiranih osoba srpske nacionalnosti, koji su se sakrili od rata u školi u Dvoru na Uni, izvestila je u nedelju televizija BT, a prenosi hrvatski internet portal indeks.hr
Danski mediji nazivaju taj slučaj mračnim poglavljem u danskoj istoriji ratovanja, hororom koji je ostao nerazjašnjen, a koga danska >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << televizija poteže nakon haške presude hrvatskim generalima za zločine počinjene nakon Oluje.
"Tragedija se tek površno pominje u različitim novinskim člancima i u nekoliko memoara, pa tako i u jednom koji je napisao bivši komandant, penzionisani pukovnik Jorn Jensen", navode danski mediji.
BT je izvestio da su se egzekucije odvijale u vidokrugu 200 danskih vojnika pod punom opremom, koji su imali nekoliko prilika da intervenišu protiv 12 počinilaca, koji su ubijali ručnim bombama i pištoljima pred pasivnim Dancima kojima je jednostavno naređeno da samo posmatraju.
Ni u tekstu ni u video prilogu danske televizije ne govori se o tome ko su počinioci.
Likvidacije su se dogodile 8. avgusta 1995. u Dvoru na Uni, dakle odmah nakon završetka Oluje.
Oko 14.25 sati vod od 30 danskih vojnika video je 12 ljudi koji su išli putem kraj škole u napuštenom gradu. Dva danska vojnika bila su smeštena i na krovu škole, još dvojica u bunkeru u blizini, a 30 vojnika bilo je zapadno od škole.
Vojnici su, kako se navodi, videli da su počinioci poređali devet psihički i fizički hendikepiranih ljudi jednog do drugog, i potom ih poubijali.
Pokolj je, kako se navodi, trajao manje od 15 minuta.
BT je u rekonstrukciji pokazao da su danski vojnici imali nekoliko prilika za intervenciju. Prema rečima Jana Vela Dorfa (Jan Well Dorff), tada višeg narednika, Danci su mogli i da ubiju počinioce.
Vojnici su o masakru informisali komandanta obližnjeg logora za pripadnike UN, generala Jorgena Kolda, ali umesto naređenja da intervenišu, dobili su naređenje da posmatraju.
Kold je za BT izjavio da 16 godina kasnije ne želi da učestvuje u raspravi o tome da li je nešto moglo biti sprečeno ili nije, dok je bivši narednik u logoru Dipon (Dupont) Sorensen izjavio da su ljudi iz logora nakon tog događaja bili jako iznervirani zbog onog šta se desilo.
"Mnogi su bili ljuti, jer ništa nije preduzeto", rekao je Sorensen. Penzionisani general Poul Borhum (Borćum), koji je ubrzo nakon masakra preuzeo komandu u Dvoru na Uni, kaže da ne razume postupak Danaca.
"Da sam ja bio tamo, naredio bih vojnicima da ispale metke upozorenja kroz prozore, kako bi naterali počinioce da prestanu", rekao je Borhum.
Indeks.hr ističe da su se na prostoru Banije u to vreme nalazili pripadnici sve tri vojske - srpske, hrvatske i bošnjačke.
Nesumnjivo su počinjeni zločini najgore vrste, ali je bivši predsednik HHO Žarko Puhovski za indeks.hr izjavio da su u vreme pokretanja istrage oko zločina nakon Oluje na tom području postojale ozbiljne sumnje da su zločin nad srpskim civilima u Dvoru počinili pripadnici Srpske Vojske Krajine, ali i srpske vojske koja im je u tome pomagala.
Kolone srpskih izbjeglica koje su napuštale područje Banije napadale su jedinice Armije BiH Hamze i jedinice u sastavu Druge gardijske brigade Hrvatske vojske, odnosno Crne mambe, ali i pripadnici Korpusa specijalnih jedinica SVK, koji su u paničnom povlačenju oklopnim vozilima prema delu BiH koga kontrolišu Srbi, upravo na tom području doslovno pregazili deo kolone kojim su u zbeg išli civili, njihovi sunarodnici, piše indeks.hr i zaključuje da zločini u Dvoru na Uni nikad nisu istraženi ni procesuirani.
Galbrajt: SAD nisu rekle "ne" za "Oluju"
Amerika nije dala Hrvatskoj zeleno svjetlo za Oluju, izjavio je bivši američki ambasador u Hrvatskoj Piter Galbrajt, ističući da je upozorio Franju Tuđmana da se civilima ne sme ništa desiti.
Galbrajt je u razgovoru za Dnevnik Hrvatske televizije izjavio da SAD nisu dale Hrvatskoj zeleno svetlo za Oluju.
"Amerika nije dala nikakav znak, a kako nismo rekli ne, Tuđman je to protumačio kao odobrenje. Upozorili smo ga da ako krene u akciju preuzima i rizike, jer ako nešto krene po zlu, SAD mu neće pomoći. Osim toga, upozorio sam ga i da se civilima ne sme ništa desiti", rekao je Galbrajt.
"Oluja je bila akt samoodbrane Hrvatske u ratu koji joj je nametnut", smatra on, tvrdeći da je Oluja spasila desetine hiljada života u Bihaću u kome je bilo 160.000 ljudi i koji su jedne strane pritiskali general Ratko Mladić i bosanski Srbi, a s druge Srbi iz Krajine.
"Ljudi su zaboravili kontekst operacije koja se odvijala nekoliko sedmica nakon Srebrenice", rekao je Galbrajt.
Haški sud nije sudio za Oluju, već da li su Franjo Tuđman i generali napravili zaveru da uklone Srbe iz Krajine, rekao je bivši američki ambasador u Zagrebu i dodao da je sud ustanovio da jesu i da je to udruženi zločinački poduhvat.
Za Galbrajta je, kako je rekao, Tuđman bio osoba iz 19. veka sa svojom idejom o homogenoj Hrvatskoj i odobravanjem ideje o podeli BiH koju je retko ko, pa čak iz samog HDZ-a, podržavao.
Ističući da je ponosan na svoj rad u to vreme u Hrvatskoj, Galbrajt je ocenio da "presude dokazuju da se Hrvatska drži zakona".
"Ne mogu se setiti niti jedne zemlje koja je nakon pobede u ratu izručila svoje generale, predala sve dokumente i sve Tuđmanove zapise. To pokazuje da je Hrvatska zemlja zakona", rekao je Galbrajt.
