Izvor: SEEbiz.eu, 15.Jan.2019, 10:31 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zašto je pad industrijske proizvodnje u eurozoni loša vijest i za Hrvatsku?
ANALIZA - Na samom početku ovog tjedna objavljeni su najnoviji – ne baš „obećavajući“ – podaci o industrijskoj proizvodnji eurozone.
Industrijska (sezonski prilagođena) proizvodnja eurozone u studenom prošle godine pritom je pala za 1,7% u odnosu na listopad, što joj je najveći pad na mjesečnoj razini od početka 2016. godine. U odnosu pak na studeni 2017. godine smanjena je za 3,3%. To joj je prvi pad na godišnjoj razini od početka prošle godine te ujedno >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << i najveći u zadnjih šest godina!
Nastavak smanjenja industrijske proizvodnje na području eurozone i cijele Europske unije mogao bi se – zbog reducirane potražnje – dodatno negativno odraziti (i) na hrvatsku industrijsku proizvodnju, koja se još od kolovoza prošle godine kontinuirano smanjuje na godišnjoj razini.
Europska unija, naime, apsorbira više od dvije trećine ukupnoga hrvatskog robnog izvoza, od kojega se dobar dio “ugrađuje” u industrijske proizvode na području EU-a. Upravo prošlog tjedna objavljeni su i najnoviji vanjskotrgovinski podaci za Hrvatsku. Prema preliminarnim podacima hrvatski vanjskotrgovinski robni deficit u prvih jedanaest mjeseci 2018. dosegnuo je pritom 63,2 milijarde kuna, a pokrivenost uvoza izvozom 61,1%.
Vanjskotrgovinski manjak pak značajan je generator hrvatskoga inozemnog duga. Prema podacima HNB-a, u prvom tromjesečju ove godine hrvatskom privatnom sektoru na naplatu stiže 1,1 milijarda eura inozemnog duga (s kamatama).
