Zašto Evropa?

Izvor: NoviMagazin.rs, 01.Jan.2020, 16:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zašto Evropa?

Posle nekoliko pripremnih godina Evropska unija otvorila je sa postoktobarskom Srbijom i Crnom Gorom 10. oktobra 2005. pregovore o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruženju, što je bila prva formalna stepenica ka EU.

Dve godine kasnije SSP je parafiran, a 29. aprila 2008. potpisan, čime su otvorena vrata za članstvo Srbije u EU. Usledili su brojni dokumenti, ali za građane koji su godine proveli >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << pod sankcijama najvažniji dokaz okretanja Srbije ka matici – Zapadu bilo je ukidanje viznog režima 19. decembra 2009. Tada, predvođena koalicijom proevropskih snaga, Srbija je sa verom u sopstvenu i brzinu EU verovala da će već deceniju kasnije biti punopravna članica. Oktobra 2011. Evropska komisija je preporučila da se Srbiji dodeli status kandidata, a aprila 2013. EK je preporučila otvaranje pregovora sa Srbijom o pristupanju Uniji, pa su januara 2014. pregovori i zvanično otvoreni.

Tokom narednih pet godina otvoreno je 16 od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja, a poslednje 35, o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, najkrupniji je korak bez kojeg učlanjenja neće biti.

Ovih dvadesetak godina stremljenja članstvu u EU, kao i pređašnja dva veka, protekla su u znaku stare dileme “ni na istok ni na zapad i na istok i na zapad”, s promenljivom voljom i vladajućih elita i građana prema EU, posebno nakon velikih kriza koje tresu Uniju.

No, i pored svega, uključujući nova oklevanja evropskih otaca, strateško opredeljenje nije promenjeno, a zbog čega Srbija treba da pripada porodici evropskih zemalja, na narednim stranicama objašnjavaju ugledni autori/ke Novog magazina.

Vladimir Gligorov: Sa druge obale

Ideja Evrope nije nova u Srbiji. I svakako nije vezana samo za Evropsku uniju. I ne zavisi od toga da li će Unija opstati. Ko god je čitao o Rusiji i Evropi, videće sličnosti: u Evropi kao inspiraciji progresivnima, a pretnji konzervativnima. Koliko god da su danas stvari drukčije, usled globalizacije evropeizacija ima isti smisao, kako onima koji u njoj vide napredak tako i onima koji u njoj vide pretnju. Problem Srbije, pa i Rusije, ali to je druga tema, jeste što se taj odnos ne menja, a i udaljenost se ne umanjuje.. Opširnije pročitajte OVDE

Nastavak na NoviMagazin.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta NoviMagazin.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta NoviMagazin.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.