Izvor: Cafe.ba, 06.Nov.2015, 14:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Vigemark: Potrebno zajedničko djelovanje
SARAJEVO- Šef Delegacije EU u BiH Lars Gunar Vigemark rekao je danas u Sarajevu da EU podržava dijalog o klimatskim promjenama, jednom od najvećih problema današnjice koji ne poznaje granice, zbog čega je neophodno zajedničko djelovanje.
Vigemark je, pred početak dijaloga o klimatskim promjenama, rekao novinarima da je jedan od glavnih ciljeva u narednim godinama da se porast temperature zadrži ispod >> Pročitaj celu vest na sajtu Cafe.ba << dva stepena Celzijusova.
"Sa sigurnošću se može reći da je EU jedan od lidera u svim ovim naporima, ali nam je potrebna i saradnja sa vodećim partnerima - SAD, Kinom i Rusijom da bismo zajednički djelovali", poručio je Vigemark i dodao da ne bi potcijenio ni ulogu BiH.
Vigemark je naveo da se u BiH puno koristi ugalj, koji je prljava tehnologija, i da bi trebalo naći neke čistije tehnologije za koje se čini da su skuplje, ali će predstavljati dugoročnu investiciju i građani će biti mnogo zadovoljniji, naročito u zimskom periodu.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović rekao je da se BiH priprema za predstojeću Konferenciju o klimatskim promjenama u Parizu i da će Ministarstvo dati aktivan doprinos.
Šarović je naveo da je BiH pripremila prvi i drugi, a priprema i treći nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama i smanjenju emisija štetnih gasova, te dodao da je na Savjetu ministara prošao ključni izvještaj da BiH namjerava da do 2030. godine, zajedno sa ostalim zemljama, doprinese u smanjenju emisija za dva odsto.
"To će biti naš doprinos, a ukoliko bismo dobili određene podsticaje, posebno od EU, taj naš doprinos bi mogao da dostigne i tri odsto", rekao je Šarović i dodao da je u svemu ovome ključna energetska efikasnost i korišćenje obnovljivih izvora energije.
Prema njegovim riječima, u tom smislu se protiv BiH vode dva postupka kod Energetske zajednice zbog nepostojanja nacionalnih akcionih planova za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije.
Šarović je uvjeren da će BiH u saradnji sa entitetskim ministarstvima uspjeti da sačini ključne dokumente.
Ambasador Švedske u BiH Fredrik Šiler rekao je da globalno zagrijavanje predstavlja izazov na globalnom, nacionalnom, ali i lokalnom nivou, i ukoliko se to zajedničkim djelovanjem ne promijeni, budućnost će postati veoma nesigurna.
"Stav Švedske je da svi dijelimo odgovornost da ovo popravimo. U Parizu ćemo na Konferenciji o klimatskim promjenama krajem novembra nastojati da postignemo najambiciozniji i u najvećoj mjeri obavezujući sporazum", rekao je Šiler.
Navodeći da je cilj da globalno zagrijavanje bude ispod dva stepena, Šiler je rekao da je Švedska među prvima iz upotrebe izbacila fosilna goriva, u čemu joj pomažu hidro-potencijali, koje ima i BiH.
"Statistike u Švedskoj pokazuju da smo za 23 godine uspjeli smanjiti emisiju stakleničkih gasova za 22 odsto", rekao je Šiler.
Šiler smatra da je za BiH važno da postane zemlja čija se privreda zasniva na malim emisijama ugljen-dioksida, a to se može postići povećanjem energetske efikasnosti, većim korištenjem obnovljivih izvora energije, ali i boljom infrastrukturom kada je riječ o energetskom sektoru i sektoru transporta.
Dijalog o klimatskim promjenama organizovali su Delegacija EU, ambasade Švedske, NJemačke, Holandije i NJemačko društvo za međunarodnu saradnju.
.jpg)
