Usredsređene na konačni cilj: Balkanske zemlje i dalje posvećene članstvu u EU

Izvor: Southeast European Times, 09.Mar.2012, 23:16   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Usredsređene na konačni cilj: Balkanske zemlje i dalje posvećene članstvu u EU

Proširenje EU možda je trenutno u senci finansijskih zabrinutosti, ali pridruživanje je i dalje strateški cilj više vlada, uprkos nekada znatnim reformama koje povlači za sobom.

09/03/2012

Biljana Pekušić iz Beograda, Linda Karadaku iz Prištine, Biljana Lajmanovska i Klaudjia Lutovska iz Skoplja -- 9.3.2012.

Mada se EU suočava sa teškim izazovima zbog oslabljene ekonomije i bori se da izbegne finansijsku katastrofu u Grčkoj, Portugaliji i Španiji, >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << članstvo u toj konfederaciji ostaje važan cilj za zemlje zapadanog Balkana.

Hrvatska treba da postane 28. članica EU sledeće godine, a Makedonija vodi kampanju da dobije poziv ovog proleća. Srbija uživa u svom nedavno dobijenom statusu kandidata za EU, a Kosovo, koje je nezavisno samo četiri godine, tek počinje proces.

„Zemlje zapadnog Balkana deo su Evrope, uvek su to bile i uvek će biti. Izazovi 21. veka su globalni izazovi i male zemlje ili pojedinačne zemlje ne mogu da se suoče sa njima same. Treba da budemo jaki kao Evropljani; samo jaka Evropska unija može da bude jak i pouzdan igrač na međunarodnoj sceni“, rekla je za SETimes Tanja Fajon, izvestiteljka Evropskog parlamenta za liberalizaciju viznog režima na zapadnom Balkanu.

„Uverena sam da će EU izaći iz ove finansijske i ekonomske krize još jača. Biće potrebno vreme i puno političke hrabrosti, ali ne postoji bolji put za naše evropske zemlje i za region od integracije, deljenja naših zajedničkih vrednosti i principa, slobode kretanja ljudi i roba, poštovanja ljudskih prava, vera i kultura“, rekla je Fajon.

Srpski ministar za životnu sredinu, rudarstvo i prostorno planiranje Oliver Dulić smatra da članstvo u EU znači potvrdu kreditnog rejtinga zemlje i sigurnosti za investitore.

„To donosi priliv stranih investicija i sredstava EU, što je velika korist za manje razvijene zemlje poput Srbije“, rekao je Dulić za SETimes.

Danica Popović, profesorka ekonomije na Beogradskom univerzitetu i ekspert za makroekonomsku teoriju i modele, smatra da je, uprkos krizi sa evrom, EU najbolje rešenje za Srbiju, s obzirom na njen oslabljeni monetarni sistem.

„Srbija nije u stanju da rešava svoje akumulirane finansijske probleme; EU je velika podrška“, rekla je Popović za SETimes.

Pa opet, neki su uzdržani u pogledu pridruživanja. „Završićemo kao Grčka. Nikada se nećemo osloboditi ropstva koje [oni] nameću za svoje kredite“, kaže beogradski taksista Prvoslav Tanasković za SETimes.

Milan Vranjković, student Fakulteta bezbednosti u Beogradu, veći je optimista. „EU nam pruža bolju političku poziciju na međunarodnoj sceni, kao i unutrašnju političku stabilnost“, izjavio je on za SETimes.

U susednoj Makedoniji, Antonio Milošoski, predsednik spoljnopolitičkog odbora parlamenta, kaže da EU znači stabilnost. „Makedonija želi da bude deo evropske porodice. EU se pokazala stabilna u smislu međunarodne politike, za razliku od Evrope tokom prvog i drugog svetskog rata“, rekao je on za SETimes.

„Drugi važan aspekt je solidarnost“, kaže Milošoski, inače bivši ministar inostranih poslova. „Kada bilo koja zemlja članica prolazi kroz krizu, Evropska unija se trudi da reši taj problem. Treći aspekt je zajedničko ekonomsko tržište, a proizvodi visokog kvaliteta pronaći će to tržište.“

Članstvo je važno „zbog većih mogućnosti koje će se otvoriti. Na primer, veća mobilnost mladih i veće prilike za njih da pohađaju obrazovne institucije širom Evrope, a onda i lakši pristup tržištu rada i tako dalje“, rekla je potpredsednica vlade za integraciju u EU Teuta Arifi u izjavi za SETimes.

Velimir Simonović, student informativne tehnologije i elektronike, slaže se sa tim. „Imamo visoku nezaposlenost. Ulazak u EU značio bi otvaranje tržišta za investicije stranih kompanija i otvorio bi nova radna mesta, što je direktna politika naše zemlje. To bi, takođe, značilo otvaranje mogućnosti za makedonski izvoz da osvoji tržišta u Evropi i u drugim zemljama“, rekao je on za SETimes.

Snežana Najdovska, direktorka bolnice za mentalne bolesti u Demir Hisaru, slaže se sa tim. „Makedonija je u prelaznom periodu izgradnje društvenog sistema. To znači jačanje kapaciteta institucija. Sa pridruživanjem očekujemo i visok stepen standardizacije institucija, koji će značajno unaprediti uslove rada. Evropski fondovi pružaju priliku da se privuku fondovi radi investiranja u kvalitet naših institucija“, rekla je ona za SETimes.

Kosovska ministarka evropske integracije Vlora Čitaku filozofski se izrazila u pogledu krize evra i šire evrozone. „Istorija je pokazala da je u prošlosti bilo još većih kriza, kao što je ona tridesetih godina, ali su one prevaziđene i podstakle su stabilniji ekonomski i finansijski razvoj. Evropa je sada u krizi, ali možemo reći da istovremeno postoje konsenzus i solidarnost između njenih članova u cilju prevazilaženja te krize“, rekla je Čitaku za SETimes.

Fatmir Curi, koordinator evropskog programa integracije u neprofitnoj Fondaciji Građanskog društva Kosova, kaže da je, uprkos krizi, EU „ i dalje jedna od najmoćnijih regionalnih i višenacionalnih organizacija". On je rekao za SETimes da „EU i dalje ima vrednost jer nudi sigurnost i stabilnost na starom kontinentu; nudi mogućnosti i tržište za poslovanje. To je sredina sa visokim nivoom standarda bezbednosti i preduzetništva i, uprkos tome koliko je zemlja razvijena, potrebno joj je da bude deo entiteta kakav je EU“.

Medi Šalja, 47, taksista iz Prištine, kaže da mu detalji nisu baš jasni. „Za mene je glavni problem što posle najnovijih sporazuma više nije jasno ni kako će Kosovo biti zastupljeno u EU ni kako će doći tamo. Ne znam šta ćemo tamo da radimo", rekao je Šalja za SETimes.

Ali, za stanovnika Prištine Egzona Muslijua, 25, „ulazak u EU znači poštovanje nekih principa, koji su neophodni, a posebno ovde, kao što su vladavina zakona i borba protiv korupcije. Kada se ti principi primenjuju, onda se unapređuje i ekonomska situacija“, rekao je Musliju za SETimes. Ipak, on dodaje da kosovski političari nisu voljni da urede te stvari i ukazuje da je „EU daleko sve dok je to tako“.

Fajon je rekla da je uspešno pridruživanje Hrvatske sledeće godine važna poruka da se EU i dalje uvažava, uprkos kritikama sa kojima se suočava. „Uspeh pridruživanja zapadnog Balkana EU potreban je u sklopu ukupnog uspeha Evrope da se postavi kao održiv i moćan globalni faktor u svetu današnjice i sutrašnjice. Evropska integracija najveći je političko-ekonomski i socijalni uspeh u istoriji Evrope.“

Nastavak na Southeast European Times...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.