Izvor: BanjalukaLive.com, 13.Dec.2017, 18:50   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ulazak u novi, gori Šengen? Kakve su posledice?

Evropski parlament ponovo raspravlja o širenju Šengena, prostora Evropske unije bez kontrola na unutrašnjim granicama. Tome teži i Hrvatska. Kakve bi to posljedice imalo po susjedne zemlje?Ovo pitanje postavlja Dojče vele u tekstu i navodi da Evropski parlament ponovo raspravlja o proširenju šengenske zone na Hrvatsku – uz Rumuniju i Bugarsku – što je dobra prilika i za pregled donekle izmijenjenih okolnosti u tom kontekstu.Ulazak >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << Hrvatske u punopravni prostor kontinentalnog saveza, načelno bez unutrašnjih granica, traje već dugo, a još duže kod druge dvije članice EU.Bio je to svojevrsni probni rok za te zemlje, ali za to vrijeme su neki odnosi u samoj EU postali bitno drugačiji. Izbjeglička kriza vratila je Evropu unazad i njome se danas prostire neka nova, doslovno gvozdena zavjesa – ona od tzv. žilet-žice.Štaviše, po notornoj bodljikavoj žici najpoznatija su dva neposredna hrvatska EU-susjeda: Mađarska i Slovenija. Šta će u takvim prilikama da znači neki novi Šengen, da li će žilet-žica da se preseli na granice Hrvatske prema njenim istočnim susjedima?Tonino Picula, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu, nije toliki pesimista, mada i sam poziva na ozbiljnost.– Izbjeglička kriza i terorizam su posljedično, između ostalog, doveli do manjka povjerenja među državama članicama. Zbog toga danas imamo kontrole na spoljnim granicama, ali i sistematske provjere u bazama podataka svih osoba koje ulaze ili izlaze iz šengenskog prostora, uključujući i stanovnike Evropske unije – kaže Picula.– Evropa zaista ne smije da postane tvrđava opasana nepremostivim bedemom – nastavlja Picula za DW i kaže da takođe, Evropa koja nije bezbjedna ne može da bude simbol blagostanja i otvorenosti.– Trebalo bi jačati povjerenje, ali i sisteme bezbjednosti. Pitanje je političke mudrosti i dogovora pronaći balans između jednog i drugog – tvrdi Picula.Tonino Picula kao predsjednik delegacije EU za odnose s Bosnom i Hercegovinom objasnio je i šta bi eventualno skoro proširenje Šengena na Hrvatsku značilo BiH i njenim građanima.– Na mogućnosti putovanja građana BiH u EU mnogo više će uticati ukupna regulativa granične problematike EU, a manje samo članstvo Hrvatske u Šengenu. Recimo, uvođenje sistema ETIAS, tj. planirano obavezno najavljivanje putovanja građana država Zapadnog Balkana u EU, nije bilateralno pitanje. U svakom slučaju, ključna stvar vezana za Šengen jeste to što EU počiva na međusobnom povjerenju zemalja Unije da se spoljne granice pouzdano štite, te da članice na tim granicama ne dozvoljavaju da se bilo kakva prijetnja propusti preko njihovih teritorija ka unutrašnjosti EU – uvjeren je Picula.Evropa na putu u 19. vijek Njegova pozitivna očekivanja, međutim, ne dijeli poznati spoljnopolitički analitičar Tomislav Jakić.– U neku ruku je čak ironično govoriti o tome šta bi ulazak u šengenski prostor značio za Hrvatsku danas kada već na slovenačkoj granici imate bodljikavu žicu. Šengen nažalost, nije više ono što je bio ili je trebalo da bude – kaže Jakić.Jakić zaključuje da se Evropa zasnovana na ideji slobodnog protoka ljudi, roba i ideja, pretvara u skup nacionalistički orijentisanih država usredsrijeđenih na sopstveni suverenitet, gotovo u smislu 19. vijeka. I to tako što zatvaraju spoljne granice pred svima koji su u Evropi – baš onoj kakvu su zamislili njeni idejni tvorci – poželjeli da pronađu sklonište. Foto: YouTube/ScreenShot

Nastavak na BanjalukaLive.com...