Izvor: SEEbiz.eu, 08.Jun.2015, 08:30 (ažurirano 02.Apr.2020.)
U dvije godine iz Hrvatske se odselilo 50.000 ljudi
ZAGREB - Rastuća emigracija hrvatskih državljana, o kojoj se od početka krize, a osobito od ulaska Hrvatske u EU, govori isključivo na temelju dojma i pojedinačnih priča jer pouzdanih podataka nije bilo, konačno je dobila realne okvire: u samo pet promatranih europskih država - Njemačkoj, Austriji, Italiji, Sloveniji i Švedskoj - broj hrvatskih državljana od početka 2013. do početka 2015. povećao se za čak 45.000! U cijeloj EU ta je brojka sigurno premašila 50.000.
>> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << />
Pritom se ne radi o brojci novoodseljenih, već o razlici između onih koji su se doselili i onih koji su se odselili. Kako je sasvim sigurno da se određeni broj emigranata (najčešće onih starijih, koji su zaradili penziju) u tom periodu vratio u Hrvatsku, jasno je da je broj onih koji su otišli bitno veći. A u obzir nisu uzeti iseljenici u Kanadu, SAD ili Australiju, također vrlo zanimljive destinacije za mlađe i obrazovano stanovništvo, piše Jutarnji list.
Koliki je stvarni broj onih koji su otišli, dakle, još nije poznat, ali podaci Europske komisije izneseni u sklopu izvještaja o tome kakve bi bile posljedice potpunog ukidanja restrikcija na radne dozvole hrvatskim državljanima u zemljama EU daju novoj hrvatskoj emigraciji neke realnije konture. Podatak iz Eurobarometrova istraživanja kaže da je tijekom 2014. godine 3,3 posto odraslog stanovništva Hrvatske poduzimalo konkretne korake za preseljenje. U Bečkom institutu za međunarodne analize, koji je izradio stručnu podlogu za Europku komisiju, ističu da je lani 115.000 osoba pripremalo svoj odlazak.
Stručnjaci EK, analizirajući ukidanje restrikcija na radne dozvole zaključili su da negativnih posljedica zapravo neće biti - naravno, iz pozicije Europske unije. Za Hrvatsku posljedice, pak, mogu biti vrlo opasne.
Naime, EK, na temelju niza statističkih podataka, zaključuje da se iz Hrvatske iseljavaju osobe koje su dobro obrazovane, mlade i visoko radno motivirane, što znači da ne stvaraju dodatni trošak zemljama u koje dolaze (poput povećanja troškova za socijalne pomoći i naknade za nezaposlene), već donose "pozitivan ekonomski doprinos", mahom u djelatnostima u kojima te zemlje imaju deficit domaće radne snage (EK, primjerice, iznosi podatak da su hrvatski državljani nadzastupljeni u djelatnostima medicine i njege).
Uz to, broj Hrvata koji stižu u europskim je okvirima malen i ne treba zabrinjavati.
Krajnje je zanimljivo da državljani Hrvatsku ne napuštaju prvenstveno zbog nezaposlenosti: to je tek treći razlog za odlazak.
Na prvom je mjestu veća plaća (za 80 posto onih koji odlaze) te bolji uvjeti rada (31 posto). Može se pretpostaviti da se u tome dobrim dijelom krije objašnjenje činjenice da samo manji dio onih koji napuštaju zemlju ima status nezaposlene osobe: veliki ih broj, osobito onih visokoobrazovanih, odlazi na bolje plaćenu poziciju iako ima posao i u Hrvatskoj, a među njima je i puno onih koji odlaze izravno nakon škole ili fakulteta, prije nego što uopće dođu do burze. Prema podacima koje nam je dostavio Hrvatski zavod za zapošljavanje, u 2013. i 2014. godini, kad se ukupni broj hrvatskih državljana samo u Njemačkoj povećao za oko 38.000, s burze je u inozemstvo otišlo tek nešto više od 6500 ljudi, i to prvenstveno iz Slavonije. Više od polovice tih ljudi živjelo je u tri hrvatske županije - Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj.
Pogledaj vesti o: Evropska Unija
.jpg)
