Srpske bolnice ostaju opustošene

Izvor: Vesti-online.com, 08.Nov.2015, 04:03   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srpske bolnice ostaju opustošene

Predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Ranka Savić upozorava da Srbiju svakodnevno napuštaju stručnjaci. Kriza, besparica i beznađe toliko je zavladalo u Srbiji da skoro nema čoveka koji ne bi otišao u inostranstvo na rad, prvenstveno u Evropsku uniju. Ono što je veliki problem za Srbiju jeste sve masovniji odlazak lekara i medicinskog osoblja koji će iza sebe u srpskom zdravstvu ostaviti pustoš.

Koliko lekara odlazi godišnje iz Srbije? >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com <<

- Nemam podatke drugih sindikata, ali se više od 100 naših članova koji su lekari, sprema da ide prvenstveno u zemlje Evropske unije. Da trend odlaska ne jenjava pokazuju podaci Lekarske komore Srbije prema kojima je potvrdu za odlazak na rad u inostranstvo prošle godine zatražilo njih 1.000, a u ovoj do sada isto toliko. Ta statistika pokazuje i da se utrostručio broj zdravstvenih stručnjaka, koji žele da odu u inostranstvo, ali i ostalog medicinskog osoblja. Porazno je da u sve većem broju odlaze doktori, čije školovanje državu košta na stotine hiljada evra.

Koji obrazovni profil napušta srpsko zdravstvo?

- Manje specijalisti, mada njihov broj nije zanemarljiv. Odnos je 600 mlađih lekara opšte prakse, spremnih da u zapadnim zemljama polažu i dopunske ispite i 400 specijalizovanih za određene grane medicine. Samo iz našeg sindikata odlazi 29 subspecijalista, a u većem broju idu više medicinske sestre i medicinski tehničari.

Kako uspevaju da nađu posao?

- Prepiskom sa nemačkim kolegama sindikalcima saznala sam da su srpski i hrvatski lekari najviše cenjeni zbog širokog znanja koje poseduju, jer za razliku od njih u EU se ljudi vrlo usko specijalizuju. Zato je naš lekar više obrazovan i prilagodljiviji poslu. Naše medicinske sestre poseduju stručnost kakvu nemaju evropske, posebno kad je u pitanju dijaliza. U Nemačkoj i drugim zemljama lekar je taj koji se bavi dijalizom i daje injekciju, što kod nas rade medicinski tehničari, pa koliko čujem od nemačkih kolega, ovaj naš medicinski tehničar osposobljen da radi neke poslove lekara izmenio je praksu u tamošnjim bolnicama.

Kako će se ti odlasci odraziti na srpsko zdravstvo?

- Nažalost, bolnice će nam ostati opustošene, a opasnost je i da osim manjka lekara i osoblja imamo i manjak stručnosti. Evropa uzima najbolje, a ostaju samo oni loši koji ne mogu da se zaposle u zemljama EU. Tako gubimo, recimo vrhunske hirurge, a ostaju neznalice. Lekari prepričavaju slučaj navodnog specijaliste koji je tri puta zaboravio instrument u utrobi pacijenta, ali i dalje radi, jer ima jake veze.

Ranka Savić je rođena 18. septembra 1958. godine u Visokom u Bosni i Hercegovini. Završila Pravni fakultet u Beogradu.

Radnu karijeru počinje kao pravni referent u preduzeću "Veselin Masleša", potom u predstavništvu Investkomerca iz Skoplja, a od 1999. je u ASNS-u gde je bila generalni sekretar do 5. oktobra 2002. kada je izabrana za predsednicu ASNS. Prva je žena u Srbiji koja se našla na čelu neke sindikalne centrale, kao i jedna od retkih u Evropi na takvoj poziciji.

Bila prvi radnički delegat Srbije u Međunarodnoj organizaciji rada, kao i poslanik LDP-a od 2012. do 2014. godine. U Narodnoj skupštini je otvorila Kancelariju za prijem građana.

Kakva je situacija sa drugim profesijama?

- Masovno odlaze i mladi drugih profesija, visoko obrazovani i sposobni. Prvenstveno oni koji su stručni za informacione tehnologije, ali i inženjeri. Evropa uzima ono što joj sada treba, a to su stručnjaci, dok fizički i drugi radnici, koji teško dolaze do radne dozvole u EU, odlaze na gradilišta na Istoku, prvenstveno u Rusiji.

Žale li vam se sindikalci da je u Srbiji protekcija iznad diplome i stručnosti?

- Gotovo svakodnevno to čujem. Rade rođačke, partijske i druge veze, zapošljavaju se deca prijatelja, svastike... Ima svega, neznanje i nestručnost vršljaju u svim profesijama, što je ne samo porazno, već i opasno naročito kada od znanja zavisi ljudski život.

Upozoravali ste da postajemo zemlja starih u kojoj jedan zaposleni radi za jednog penzionera. Da li se taj odnos menja, jer iz vlasti čujemo da se nezaposlenost smanjuje.

- Naprotiv, sada jedan zaposleni radi za jednog i po penzionera, a kako se srpska preduzeća svakodnevno gase, biće još gore. Samo će u firmama u restrukturiranju još 50.000 ljudi ostati bez posla. Rast zapošljavanja je priča za javnost i utvrđuje se po izmenjenoj metodologiji. U statistiku se uvršćuju i oni koji su radili sat-dva tokom meseca i radnici na određeno koji se, svaki put kad im se produži ugovor tretiraju kao novi zaposleni. Zapošljavanja ima samo u javnim preduzećima i državnim institucijama, pa je prema mojim saznanjima, u Agenciji za privredne registre broj administrativaca, upetostručen, a zbog prenatrpanosti, zaposleni sede po hodnicima.

Na koje probleme vam se najviše žale članovi sindikata?

- Na dolazak izvršitelja koji im upadaju u kuće i plene imovinu. Nema nimalo razumevanja što su i muž i žena izgubili posao i nemaju odakle da plate dažbine za stan i porez. To je otimačina, plenidba svih stvari u kući sve do peškira, jedno odsustvo ikakve samilosti... Nikog ne interesuje ljudska sudbina, u Srbiji je surovi kapitalizam na delu. Mi građani bi isto tako mogli da tužimod ržavu, jer naše ustavno pravo je pravo na rad i da tražimo plenidbu njene imovine, jer nam nije omogućila zaposlenje i platu od koje ćemo plaćati svoje obaveze.

Ipak, oni koji ostaju bez posla dobijaju otpremnine.

- Da, ali je to je dovoljno samo da isplate dugove za struju, komunalne usluge i druge obaveze, dok sa druge strane dobijanjem otpremnine gube mogućnost socijalnih davanja, pa ubrzo spadaju na prosjački štap. Pritom, imamo državne administrativce koji su u više navrata uzimali otpremnine po gašenju jednog radnog mesta, pa radili po ugovoru dok ponovo ne steknu mogućnost stalnog zaposlenja i onda sve iznova, ponovo u druge državne firme. Neki su od raspada zajedničke države Srbije i Crne Gore i po tri puta dobijali otpremnine.
Pogledaj vesti o: Evropska Unija

Nastavak na Vesti-online.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.