Srbija ima želju da se usaglašava sa standardima i zelenom agendom Evropske unije

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 26.Maj.2021, 11:28

Srbija ima želju da se usaglašava sa standardima i zelenom agendom Evropske unije

Srbija iskreno ima želju da se usaglašava sa standardima i zelenom agendom Evropske unije, i da ostvari uključivanje u Grindil, što je možda u ovom trenutku i najvažnije za budući kvalitet života u Srbiji, rekla je danas predsednica Vlade Ana Brnabić.

Na onlajn konferenciji "Zelena industrijska politika" čiji su organizatori ambasada Nemačke u Srbiji i Nemačko srpska inicijativa za održivi rast i >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << zapošljavanje, Brnabićeva je istakla da su prioriteti Vlade u toj oblasti unapređenje i zaštita kvaliteta vazduha, tretman otpadnih voda i upravljanje čvrstim otpadom.

"Važno da Vlada pokuša da u partnerstvu sa EU instituticijama, a i drugim partnerima, učini nešto da bi rezultati bili što brži", rekla je ona.

Okupljene je obavestila da će do kraja ove godine u 28 lokalnih samouprava u Srbiji biti pokrenuta izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Dodala je da se sa evropskim partnerima ide u projekte zaštite kvaliteta vazduha u sredinama koje koriste mazut i ugalj i navela da su u toku pregovori o projektima za Kragujevac, Kosjerić i Valjevo.

"Izuzetno su važni i ambiciozni projekti. Zamolila bih nemačku vlada i nemačke kompanije da se pridruže u ambicioznom projektu jer postoji ogroman prostor za javno privatna partnerstva, da bi u što kraćem vremenu pokrenuli što više projekata, u javnom interesu", rekla je ona i istakla da se raduje budućoj saradnji.

U obraćanju, Brnabić je istakla i dinamičnu legislativnu delatnost na inicijativu Vlade Srbije koja se odvija u ovoj oblasti a rezultirala je donošenjem više zakona.

Ona je naglasila da je tema zaštite životne sredine, i energetske i zelene tranzicije, jedna od tri ključna prioriteta vlade.

Navela da je procenjeni okvir ulaganja samo u oblasti upravljanja vodama, da bi Srbija postigla EU standarde, šest milijardi evra.

"Srbija ima sada finansijske sposobnosti da uloži u ovakve projekte. Došlo je vreme da se bavi ovim prioritetom. Imamo ogromnu tehničku i stručnu, i finansijsku podršku EU za taj posao", rekla je ona.

Ambasador Nemačke u Srbiji Tomas Šib istakao je da je odluka EU da do 2050. godine bude karbonski neutralna, važna za Srbiju kao kandidata za EU.

"To smanjenje se sprovodi kroz principe cirkularne ekonomije, i uz napore za zaštitu životne sredine. Modernizacija privrede neophodna, može doći do gubitka radnih mesta, ali uz planiranje moguće je taj problem prevazići. Srbija je inovativna i trebalo bi da bude u dobrom položaju", rekao je on.

Šib je naglasio da je Srbiji potrebna vrsta master plana, da se zna šta zelena politika podrazumeva i kako da se sprovede.

Dodao je da zelena industrijska politika za Srbiju znači pridruživanje načelima cirkularne ekonomije i nastavak procesa digitalizacije.

"Cirkularna ekonomija je mnogo više od tretmana otpada, ona je oslanjanje na tehnički prihvatljive tehnologije i procese, i poštovanje principa čiste ekonomije, a zadatak je dekarbonizacija", rekao je on.

Taj proces on je ocenio kao izazovan za Srbiju, pritom pohvalivši donete zakone u našoj zemlji koji su veoma važni za modernizaciju elektrana i toplana.

Šib je naglasio ulogu GIZ-a koji na osnovu dosadašnje saradnje postavlja temelje buduće saradnje da se i zelena politika, uz eksperte koje ima, podigne na viši nivo.

Tokom prvog dana na konferenciji učestvuju predsednik PKS Marko Čadež, državni sekretar Ministarstva privrede Dragan Stevanović i potpredsednik Nemačko - srpske privredne komore Milan Grujić koji je i generalni direktor ZF Srbija.

Govore i parlamentarni državni sekretar Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke Maria Flahsbart, viši politički savetnik u Saveznom ministarstvu za ekonomska pitanja i energetiku Nemačke Jan Ole Kizo, šef sektora za saradnju Delegacije Evropske unije u Srbiji Ingve Engstrom i rektor GIZ za Srbiju Danijela Funke i direktor KfW kancelarije u Srbiji Ridiger Hartman.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.