Izvor: SEEbiz.eu, 14.Jan.2018, 12:32 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Robna razmjena između Hrvatske i Kine raste, problem su certifikati i procedure
ANALIZA - Hrvatska, kao i EU, u robnoj razmjeni s Kinom očekivano ostvaruje znatan vanjskotrgovinski deficit, pri čemu je vrijednost uvoza u 2016. godini bila gotovo osam puta veća od izvoza.
Vrijednost izvoza na kinesko tržište u protekle je dvije godine činila oko 0,6% ukupnog izvoza iz Hrvatske, dok je uvoz iz Kine u ukupnoj vrijednosti uvoza sudjelovao s približno 3%. Višegodišnja usporedba podataka >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << o robnoj razmjeni nema smisla zbog nove metodologije praćenja robnog uvoza nakon pristupanja Europskoj uniji. Naime, roba čiji se uvoz prati Intrastat obrascima (trgovina unutar EU) više se ne iskazuje prema zemlji podrijetla nego prema zemlji otpreme. Zbog toga se kineski proizvodi uvezeni preko drugih članica bilježe kao uvoz iz tih članica. Drugi je važan čimbenik iskrivljavanja slike robne razmjene s Kinom međusobno kretanje tečaja eura i dolara. Kako je dolar između 2008. i 2016. godine znatno ojačao prema euru, tako je i vrijednost robne razmjene ostvarene u dolarima a iskazane u eurima bila sve veća. Međutim, primjetno je da je robna razmjena s Kinom u 2016. godini, u kojima ovi čimbenici nisu imali utjecaja, osjetno povećana. Porasli su i izvoz i uvoz, ali je rezultat bilo daljnje povećanje vanjskotrgovinskog deficita.
Hrvatska iz Kine najviše uvozi električne aparate za fiksnu i mobilnu telefoniju te strojeve za automatsku obradu podataka. Značajno mjesto u uvozu imaju još i igračke, uređaji za klimatizaciju, obuća te tiskarski strojevi.
Hrvatska u Kinu najviše izvozi bukovo drvo, preše za oblikovanje proizvoda od gume ili plastičnih masa, dijelove strojeva za obradu gume ili plastičnih masa, vatrogasna vozila, rezani mramor i travertin, sirove goveđe kože, proizvode od kože ili od umjetne kože te lijekove. Pritom najznačajniji izvozni proizvodi, tj. preše i bukovo drvo, čine oko 30% ukupnog izvoza. Na navedeni trend rasta ukupnog izvoza prema Kini u posljednje dvije godine najviše je utjecao izvoz preša te vatrogasnih vozila. Premda ne postoji službena objava podataka o najvećim izvoznicima u Kinu, prema strukturi izvoza to su tvrtka koja proizvodi strojeve za proizvodnju automobilskih guma te tvrtka kći matične firme koja proizvodi vatrogasna vozila i opremu. Osim ovih tvrtki, najveći izvoz ostvaruju Hrvatske šume ili neka od manjih tvrtki koja se bavi izvozom neobrađenog drva.
U HGK je primijećeno veće zanimanje tvrtki za sudjelovanje na kineskom tržištu. Povećava se broj posjetitelja koji prisustvuju seminarima s temom poslovanja na trećim tržištima, pa tako i onima koji se odnose na poslovanje s kineskim tvrtkama. Kontinuirano raste i broj upita o kineskom tržištu, a takvi se upiti najčešće odnose na carinsku regulativu i potrebne certifikate, pronalazak ili provjeru potencijalnih poslovnih partnera u Kini te probleme u poslovanju s kineskim tvrtkama. Povećava se i stvarna prisutnost hrvatskih tvrtki na tržištu Kine, bilo joint-venture partnerstvima ili otvaranjem predstavništava (u Kini su posljednjih nekoliko godina prisutni Končar, Uniline, Badel 1862 i Podravka).
Iz stečenog iskustva, HGK zaključuje da je trenutno najveći problem izvoza u Kinu povezan s nedefiniranim certifikatima i procedurama za pojedine vrste proizvoda. Za određene su proizvode potrebni certifikati koje dogovaraju nadležna tijela Hrvatske i Kine (trenutno u proceduri), a za druge je potrebno proći prvu registraciju za izvoz u Kinu, nakon čega bi postojala uhodana procedura koja bi vrijedila za sve proizvode iste vrste iz RH. To podrazumijeva veliki angažman tvrtke koja želi izvoziti, nadležnih državnih institucija u RH i Kini te potencijalnog partnera u Kini kako bi se sve potrebne procedure definirale i potrebni certifikati prikupili. Razina zahtjevnosti procedure značajno ovisi o vrsti proizvoda koji se želi izvoziti.
Iskustva Veleposlanstva Republike Hrvatske u Pekingu
S obzirom na postojeće izvozne mogućnosti na području proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te interes hrvatskih proizvođača za izvoz takvih proizvoda u NR Kinu, Ministarstvo poljoprivrede RH uz podršku Veleposlanstva RH u Pekingu intenzivno surađuje s kineskim inspekcijskim organima (AQSIQ) koji u skladu s propisima NR Kine odobravaju takav uvoz. Među poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, u skladu s dodijeljenim certifikatima, trenutno je u Kinu od proizvoda životinjskog podrijetla moguće izvoziti samo životinjske kože i sardine, dok preostaje pribaviti certifikate za druge proizvode. Pribavljanjem takvih dozvola bio bi otvoren prostor za značajnije povećanje vrijednosti izvoza u Kinu. Također, s obzirom na interes na kineskom tržištu, postoji prostor da se poveća izvoz vina, ali i prehrambenih proizvoda već zastupljenih na kineskom tržištu koje putem svojeg predstavništva u Kini plasira Podravka.
Ne treba zanemariti i sve veći interes kineskog tržišta za visokokvalitetne proizvode poput maslinova ulja i drugih tradicionalnih proizvoda koje su hrvatski proizvođači u mogućnosti plasirati. Međutim, ograničenje kod takvog izvoza su količine potrebne za veliko kinesko tržište. Isto vrijedi i za proizvode drugih industrija, poput drvne industrije gdje se izvoz također može ostvariti ako se ponudi dovoljno zanimljiv proizvod. Osim toga, ne treba zanemariti i mogućnost transfera tehnologije te znanja i iskustva. Za plasiranje bilo kojeg proizvoda na kinesko tržište potrebno je dobro poznavanje tržišta, potreba kupaca i mogućih kanala prodaje, odnosno trendova potrošnje u Kini. To uključuje i poznavanje sustava e-trgovine koja je u NR Kini trenutno u velikoj ekspanziji. O navedenom se moguće informirati putem raznih studija od kojih su neke i besplatno dostupne.
Poslovanje na kineskom tržištu, naravno, ima i svoje nedostatke. Najveći je velika udaljenost koja otežava prisutnost poduzetnicima na licu mjesta koja je u većini slučajeva nužna, a utječe i na znatne troškove transporta. Osim toga, u praksi, nažalost, postoji veliki broj prijevaras kojima se poduzetnici susreću pri poslovanju s kineskim partnerima. Zbog toga je nužna provjera potencijalnih poslovnih partnera (due dilligence), odnosno izrada bonitetnog izvješća kod mjerodavnih institucija, a moguće je i kod Kineskog vijeća za promicanje međunarodnetrgovine (China Council for the Promotion of International Trade – CCPIT) zatražiti informaciju o potencijalnom partneru. Također, pri sklapanju ugovora preporučuje se korištenje instrumenata osiguranja plaćanja u međunarodnom platnom prometu.
Iskustva Veleposlanstva NR Kine u Zagrebu
Nedovoljno poznavanje kineskog tržišta glavni je razlog još uvijek slabije suradnje hrvatskih i kineskih poduzetnika. Hrvatske tvrtke trebale bi češće sudjelovati na međunarodnim sajmovima u Kini ili zbog nižih troškova prisustvovati međunarodnim sajmovima u EU na kojima sudjelujui kineske tvrtke. Veleposlanstvo Kine također preporučuje da se u slučaju sklapanja ugovora koriste instrumenti osiguranja plaćanja u međunarodnom platnom prometu. Problem predstavlja i činjenica da je Hrvatska malo poznata u Kini, i to samo prema individualnim uspjesima nekih poznatih osoba, poput tenisača, poznatih hrvatskih nogometaša u raznim svjetskim (i kineskim) klubovima ili pijanista. Upravo je zato potrebno opsežno istraživanje kineskog tržišta za brendiranje i proboj hrvatskih tvrtki, poduzetnika, proizvoda i usluga na kinesko tržište.
Boljem položaju hrvatskih izvoznika pridonijela bi i veća prisutnost kineskih tvrtki u Hrvatskoj. Veleposlanstvo predlaže veću aktivnost prema kineskim poduzetnicima i potencijalnim investitorima, poput prevođenja zakonodavstva na kineski jezik, smanjivanja ograničenja kodinozemnih investicija te poboljšanja u viznom režimu.
.jpg)
