Izvor: Politika, 30.Jul.2013, 22:59 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Rakija „curi“ u Rusiju
Sa kraljevačkog područja ove godine će na tržište Rusije voćari isporučiti i do sedamdesetak vagona šljive, a za rakiju što ostane
Kraljevo – Kad Srbija uđe u Evropsku uniju, gotovo da neće imati problema sa nepoželjnim tradicionalnim načinom proizvodnje rakije. Jer, sve je manje domaćinstava koja zapošljavaju putujuću „veselu mašinu“ u našim selima. Rakijski kazan se u jesen „puši“ tek kod manjeg broja starijih domaćina. Uz to, najveća >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << količina šljive odlazi u hladnjače, a zatim put Rusije. Ono što ostane ide na domaću pijacu ili u kace i zatim u rakiju. Tako i najbolja „mučenica“, koja je nekada, kako se govorilo, i ministarska vrata otvarala, „curi“ za Rusiju.
Prema potražnji, menja se i sorta šljiva u voćnjacima. Poznato je da se najbolja rakija dobija od „požegače“, „crvene ranke“, „šumadinke“... Međutim, od oko 42 miliona stabala voća u Srbiji više od pedeset odsto je šljive, ali sada u voćnjacima preovlađuju stabla „čačanske rane“, „sterlej“, „čačanske lepotice“, „čačanske najbolje“...
– To su – objašnjava nam Branko Majstorović iz Dedevaca kod Kraljeva inače, ovde najvećeg voćarskog područja – šljive koje traži moskovska pijaca. Ove godine za to tržište predaću oko dva vagona. Najpre smo brali „čačansku ranu“, a cena je bila 120 dinara po kilogramu, posle je na red došla „čačanska lepotica“ za koju se plaćalo oko 35 dinara po kilogramu i sada beremo „čačansku najbolju“ i hladnjačama predajemo po ceni od 45 dinara po kilogramu. Ono šljiva što ostane, dvadesetak odsto, ići će u rakiju, naravno, ako stignemo da oberemo. Evo, ja sam nudio branje i sakupljanje u jednom voćnjaku gde su stabla samo za te svrhe ali niko neće da bere, čak i uz ponudu njemu dve, a meni jedna trećina. Rakija je sada oko 400 dinara po litru ali izgleda da će uskoro biti znatno skuplja – kaže Majstorović.
Inače, vlasnici voćnjaka nam objašnjavaju da ove godine ima dovoljno nadničara, a dnevnica se plaća 1.500–2.000 dinara. Šljive za rusko tržište se beru ručno, a dobar berač može dnevno da ubere od 200 do 300 kilograma šljiva.
Predrag Perišić već godinama iz ovog kraja izvozi voće u Rusiju.
– Širi se posao iz godine u godinu. Bar ove sezone dobar je rod, odličan kvalitet, a i vlasnici voćnjaka su se uvežbali, znaju šta se traži pa će biti isporučeno oko 70 šlepera šljive. Pored šljive izvozimo i kruške, kajsije, jabuke... – kaže Perišić.
Za sada, objašnjavaju nam i voćari i izvoznici, nema potražnje sa drugih tržišta, a ni robe ne bi bilo dovoljno.
Inače, troškovi prevoza voća do Moskve ili Sankt Peterburga iznose oko četiri hiljade evra po šleperu, pa bi otvaranjem aerodroma to bilo znatno jeftinije, što bi značilo i voćarima i izvoznicima, a naše voće bi tamo bilo još konkurentnije.
M. Dugalić
objavljeno: 31.07.2013
Pogledaj vesti o: Evropska Unija










