PS SE: Još 3 rezolucije o Balkanu

Izvor: B92, Tanjug, 26.Jan.2011, 08:50   (ažurirano 02.Apr.2020.)

PS SE: Još 3 rezolucije o Balkanu

Strazbur -- Parlamentarna skupština Saveta Evrope usvojila je još tri rezolucije koje se odnose na zemlje bivše Jugoslavije.

Reč je o rezolucijama o zaštiti svedoka, pomirenju i dijalogu zemlja bivše Jugoslavije kao i o obavezi članica SE da sarađuju u procesuiranju ratnih zločina.

Tri rezolucije o zemljama bivše Jugoslavije usvojene su posle zajedničke debate. Predstavnici grupe evropskih narodnjaka, socijalista i evropskih demokrata su ukazali tokom rasprave >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << da perspektiva članstva u EU doprinosti stabilnosti Balkana.

Aleksej Lotman ispred Ujedinjene evropske levice je ocenio da je na planu pomirenja i dijaloga u regionu ostvaren napredak.

Dodao je međutim da je juče dobio primerak lista Velika Srbija, koju se delili članovi Srpske radikalne stranke, što pokazuje da se parlamentarci i u Savetu Evrope "bombardaju" veličinom zemalja.

Nemica Mariluiza Bek je ispred Alijanse liberala i demokrata Evrope, uz ocenu da su izveštaju izvanredni i da optimisitčki gledaju napred, rekla da nemačka iskustva pokazuju da je za završtak sudskih procesa za ratne zločine potrebno mnogo vremena.

Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope danas se obratio i predsednik Srbije Boris Tadić o čemu više možete čitati u posebnoj vesti.

Zaštita svedoka još uvek nedovoljna

Izvestilac Žan-Šarl Gardeto ukazao je na početku zajedničke rasprave o tri rezolucije da se mora obezbediti postojana zaštita svedoka kao jedinog načina da se dođe do istine o sukobima u bivšoj Jugoslaviji.

Gardeto je ocenio da je zaštita svedoka na zapadnom Balkanu još uvek nedovoljna, i da su oni suočeni sa pretnjama, proglašavaju se izdajnicima, pa se čak i fizički lilkvidiraju.

Gardeto je istakao da takva situacija traži efikasnu i trajnu fizičku, pravnu i logističku zaštitu svedoka pre, tokom i posle suđenja.

On je, govoreći o iskustvima Haškog tribunala, ukazao na potrebu da se promeni odredba prema kojoj odbrana optuženih ima prava 30 dana ranije da sazna identitet zaštićenih svedoka i predložio da se njihovo svedočenje obavi pred nezavisnim advokatom, kako optuženi ne bi saznao o kome je reč.

Gardeto je napomenuo da u pojedinim zemljama koje je analizirao postoji napredak u zaštiti svedoka "ali nijedna nije za primer".

On je istakao da dosledno treba sprovoditi mere koje je su već usvojene u Savetu Evrope, ali i predložio stavarnje "fizibiliti studije" o izradi nove konvecije o zaštiti svedoka.

Nema pomirenja bez pravde

Izvestilac Miljenko Dorić je rekao da istinsko pomirenje nije moguće ako se ratni zločinci ne privedu pravdi i ne kazne.

On je istakao da mnoge zemlje regiona u proteklim godinama usvojile bilateralne sporazume koje olakšavaju gonjenje ili ekstradiciju optuženih za ratne zločine, ali je problem što mnoge "treće" zemlje iz raznih razloga, odbijaju da izruče osumnjičene koji su na njihvoj teritoriji.

Neke od njih nisu ni potpisale konvencije o tome, koje je usvojio Savet Evrope, napomenuo je Dorić, zalažući se za upostavljanje Kulture mira koju promovišu i Ujedinjene nacije.

Odnosi na Balkanu sve bolji

Izvestilac Pjetro Marsenaro rekao je da je danas situacija na Balkanu znatno bolja nego 2008. kada je pokrenut izveštaj "Pomirenje i politički dijalog zemalja bivše Jugoslavije".

On je ocenio da su tome doprineli poboljšani odnosi državnih institucija, posebno Srbije i Hrvatske, i predsednika Borisa Tadića i Iva Josipovića, što koristi i celom regionu.

Marsenaro je rekao da je uznapredovala i saradnja u civilnom društvu,što je dovelo do okupljanja više od 900 nevladinih organizacija u REKOM-u.

On je rekao i da je potrebno da Parlamentarna Skupština Saveta Evrope da podršku REKOM-u kako bi se mobilizovalo javno mnjenje, i kako se taj proces ne bi zasnivao samo na dobrovoljnom radu.

On je ocenio da u procesu pomirenja na Balkanu ima značajnog napretka, ali da još ima problema i nerešenih pitanja, među kojima to što osumnjičeni za ratne zločine još na slobodi, nerasvetljena sudbina 15.000 nestalih i nerešeno pitanje mnogih od 450 miliona izbeglih i raseljenih lica.

Komesar za ljudska prava Saveta Evrope Tomas Hamarberg poručio je da međuetničkog pomirenja ne može biti bez pravde.

I on je pohvalio političku saradnju rukovodstava Srtbije i Hrvatske, kao i hrabrost predsednika Tadića i Josipovića da upute izvinjenja za zločine.

Evropa treba da ima značajnu ulogu na Balkanu jer ćemo samo na evropski način stabilizovati region, poručio je Hamarberg, napominjući i neophodnu saradnju Evropskog parlamenta i OEBS-a.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.