Izvor: Politika, 06.Sep.2015, 09:16   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ograde ne mogu da zaustave seobu naroda

Moguće su nove rute migranata preko Balkana. – Sve više izbeglica iz Srbije ide ka Rumuniji odakle opet ulaze u Mađarsku

Da li će zbog dizanja zida na mađarsko-srpskoj granici i sve češćih najava naših suseda da će ona biti „hermetički“ zatvorena za hiljade migranata koji sa Bliskog istoka hrle ka Evropskoj uniji izbeglice promeniti rutu na svom putu preko Balkana ka severu i zapadu Starog kontinenta?

Načelnik odeljenja u Upravi granične policije Mitar >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Đurašković izjavio je juče za RTS da najavljeno pojačanje granice sa mađarske strane može uticati na promenu maršrute kojom izbeglice sa Bliskog istoka idu prema Zapadu.

– U tom slučaju migranti bi mogli da krenu iz Istanbula prema Bugarskoj, Grčkoj, ili iz Grčke prema Albaniji, pa dalje do zemalja Evropske unije – rekao je Đurašković.

Naznake da migranti menjaju rutu zbog dešavanja u Mađarskoj postoje, jer je sve više izbeglica koje iz naše zemlje idu ka Rumuniji, kaže za „Politiku” Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.

– Svima je ipak cilj da se dokopaju mađarske teritorije jer tako ulaze u šengenski sistem bez granica i uzimanja otisaka prstiju. U Hrvatsku najčešće ne idu jer tamo ne važe pravila „Šengena”, baš kao ni u Sloveniji – objašnjava Đurović.

Ali ni eventualne nove rute neće zaobići Srbiju, smatra naš sagovornik. Realan problem može da nastupi ukoliko Mađarska ispuni svoje pretnje i u kratkom roku u blizini granice otvori centre za izbeglice koji mogu da prime na desetine hiljada migranata.

– Kada ih registruju, planiraju da ih po kratkom postupku, u roku od dva do četiri dana, vrate u Srbiju kao treću sigurnu zemlju. Tu može doći do stvaranja humanitarne krize, zbog čega i mi što pre moramo da napravimo prihvatni centar na severu naše zemlje – ističe Đurović.

Seoba naroda je, po njegovom mišljenju, nezaustavljiva i nikakva fizička prepreka neće sprečiti ove ljude da ostvare svoj cilj i stignu u zapadne i severne države EU, smatra naš sagovornik. Ali, na višemesečnom putu kroz više zemalja migranti su sve češće na meti krijumčara ljudi koji u ovom nelegalnom poslu vide odličnu zaradu.

– Oni migrante tretiraju kao stvari, važno im je samo da što više zarade, nude im nebezbedan prevoz i otimaju se za njih: dođi kod mene daću ti popust za dete, brže ćeš stići ako ideš sa mnom – to su samo neki od načina da primame što više ovih nesrećnih ljudi i što više zarade. A izbeglica koji je prodao sve što je imao ili pobegao da bi sačuvao život ima samo jedan cilj: da stigne u Nemačku, Norvešku… – kaže Đurović.

Prema nekim procenama, putovanje od Sirije do Nemačke košta oko 10.000 dolara, a cena raste ukoliko je bezbednost na putu veća pa dostiže i astronomskih 50.000 dolara. Krijumčari svoje žrtve sve češće nalaze i preko društvenih mreža: potencijalne migrante vrbuju preko interneta, objavio je Rojters, i tako što u reklami nude mesto u gumenom čamcu koji plovi od turskog obalskog grada Izmira, inače jednog od glavnih polazišta sirijskih izbeglica koje pokušavaju da dođu do Grčke, i to po ceni od 1.200 dolara. „Put je sutra, sto odsto sigurno, dobijate i prsluk za spasavanje besplatno”, pisalo je u oglasu objavljenom na internetu. Ima i onih koji na istom mestu nude „vožnju na udobnijoj turističkoj jahti za 2.500 dolara”.

----------------------------------

Krijumčarenje vredi „milijarde”

Sa hiljadama izbeglica koje dolaze iz Avganistana i Bliskog istoka, posao krijumčarenja preko Balkana u Evropsku uniju je porastao, čak je i veći od ilegalne trgovine drogom i oružjem, piše „Njujork tajms”. „To se razvilo u posao vredan milijardi”, rekao je ministar unutrašnjih poslova Austrije. Krijumčari su se proširili u regionu, Bugarskoj, Mađarskoj, Makedoniji, Rumuniji i Srbiji, dodao je on.

„Njihovo prisustvo je vidljivo ispred „Keleti” železničke stanice u Budimpešti. Agenti krijumčara lutaju kroz masu i tiho nude vožnju u Austriju za stotine dolara po osobi”, navodi američki list.

Ali sveže je sećanje na smrt 71 osobe koje su se ugušile u zadnjem delu zatvorenog kamiona hladnjače, napuštene od njihovih švercera na autoputu. U drugom slučaju, policija je spasila 24 Avganistanca iz zatvorenog kamiona, posle potere ulicama Beča. „Jedan sat duže i bili bi mrtvi”, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Austrije. (A. B.)

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.