Izvor: B92, 02.Mar.2012, 21:35 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Nemačka: Za strance plava karta
Berlin -- Nemačkoj nedostaju inženjeri, lekari i informatičari. Da bi iz zemalja koja ne pripadaju EU privukla stručnjake vlada Nemačke planira da uvede tzv. plave karte.
SAD već odavno ima svoju "zelenu kartu". Evropa bi uskoro trebala dobiti plavu.
Zakonska podloga na nivou Evropske unije već postoji i to od 2009. Nemačka vlada je sa sprovođenjem pravila "plave karte" pričekala tri godine. I to pre svega zbog toga jer ova zemlja još uvek ne želi službeno >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << postati useljenička zemlja i to uprkos nedostatku stručne radne snage.
No pred demografskim činjenicama niko više ne može zatvarati oči. Do 2030. Nemačkoj će, prema podacima Savezne agencije za rad, nedostajati 6.000.000 radnika.
Kako bi se zadržalo i strane studente koji su dosad nakon završenih studija po pravilu bili prisiljeni da napuste Nemačku, i za ovu grupu stranaca se pripremaju promene. Studentima bi, nakon uspešno završenih studija, bio automatski omogućen jednogodišnji rad te nakon toga i trajni ostanak ako pronađu posao u skladu sa svojim zanimanju (čime se želi sprečiti da npr diplomirani lingvist radi kao konobar). Isto važi i za mlade zanatlije koji u Nemačkoj završe obuku. "Nemačka time šalje jasne signale ambicioniranim mladim stručnjacima izvan Evrope" poručuje Ole Šroder, državni sekretar u Ministarstvu rada te dodaje: "Poruka je jasna: mi vas trebamo i vi ste, zajedno sa porodicama, dobrodošli u Nemačku. Ovde vas čeka budućnost. Nemačka želi da bude otvorena i atraktivna za najbolje kadrova iz čitavog sveta. "
"Ovakvo dramatično smanjenje potencijala tržišta radne snage usporava privredni rast i količinu inovacija", upozorava direktor Instituta za istraživanje budućnosti tržišta rada Klaus Zimerman.
Osim toga, kako nadalje tvrdi Zimerman, pad broja stanovnika, do 2030. Sa sadašnjih 82 na 77 a do 2050. na čak 65 miliona, ozbiljno ugrožava finansijsku podlogu nemačkog socijalnog sistema.
Najviša prepreka za useljevanje stručnjaka iz neke od zemalja koje nisu članice Evropske unije dosad je bila visina zarade na novom radnom mestu u Nemačkoj koju je potencijalni useljenik morao dokazati kako bi se mogao useliti.
Za sada ta granica iznosi 66.000 eura (bruto godišnje) što je, tu su saglasni i predstavnici poslodavaca i sindikata, realno gledano puno previsoko. Stoga ni ne čudi činjenica da je godišnje na taj načn radnu i boravišnu dozvolu steklo svega 150 stranih stručnjaka.
To bi se po najnovijem trebalo promeniti. Primenom EU-smernice o kojoj je Bundestag ovoga četvrtka (1.3) počeo raspravljati, Nemačka vlada namerava granicu prihoda uskoro sniziti sa 66 na 44 hiljade evra.
Useljenik bi ovim primanjima stekao uslove za boravišnu dozvolu na tri godine nakon čega bi sledila neograničena dozvola boravka. Stručnjaci kojima poslodavac od samog početka garantuje bruto godišnju zaradu od 48.000 evra neograničenu boravišnu dozvolu stakli bi odmah.
Isto važi i za bračne partnere koji više neće, kao dosad, morati da podnese dokaz o poznavanju nemačkog jezika. Za branše u kojima vlada poseban manjak radne snage, poput mašinskih inženjera i tehničara, prag obavezne godišnje zarade bi čak trebao biti snižen na 35.000 evra.
No nemačka parlamentarna opozicija dvoumi oko toga da će puko sniženje granice zarade biti dovoljlno za pojačan priliv stručnjaka.
U Nemačkoj bi se, kako smatra Memet Kılıc iz stranke Zeleni, prije svega trebala promeniti politička i društvena klima.
"Osnova za to bi trebale biti jasne pravne podloge za trajni ostanak, zakon o državljanstvu koji je otvoren za sve i odlučniji nastup protiv rasizma", tvrdi Kılıc. On smatra da zbog nekih zakonskih detalja, poput pravila o tomu da strani stručnjak koji u prve tri godine izgubi posao i primi potporu za nezaposlene automatski gubi pravo na trajnu boravišnu dozvolu, Nemačka, tvrdi Kılıc, još uvek šalje signale po kojima stranci zapravo nisu dobrodošli .
Socijaldemokrate brine da bi sniženje granice zarade kao uslov za useljevanje moglo negativno uticati na postojeća primanja. Bundesrat, telo u kojem sede predstavnici saveznih pokrajina, isto tako insistira na tome da se "Plava karta" dodeli i nižekvalifikovanim stručnjacima poput radnika u sektoru nege za kojima vlada veliko zanimanje. Vlada je obećala da će saveznim pokrajinama na tom planu izaći u susret.
Pogledaj vesti o: Evropska Unija
