Izvor: Politika, 11.Sep.2014, 11:14   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Junkerova reforma vlasti u Briselu

Novoizabrani predsednik Evropske komisije predstavio spisak novih komesara koji će stupiti na dužnost 1. novembra

Meseci medijskog spinovanja, samoreklamiranja pojedinih kandidata, tenzija, dimnih zavesa i komplikovanih pregovora novoimenovanog predsednika Evropske komisije (EK) Žan-Kloda Junkera sa državama članicama EU juče su rezultirali objavljivanjem spiska svih 28 članova nove svojevrsne vlade Evropske >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << unije. Već je Junkerovo predstavljanje nove EK pokazalo da on namerava potpuno drugačije da vlada od svog prethodnika Žozea Manuela Baroza i da, kako je rekao, „malo prodrma stvari” u Briselu.

Junkerova reforma se, između ostalog, sastoji u tome što će EK ubuduće imati „prvog potpredsednika”, koji ne samo što će biti Junkerova „desna ruka”, već će imati moć da nadzire komesare čiji se portfelji prepliću, kao i da kontroliše njihove zakonske predloge i odlučuje da li su oni zaista potrebni. Ovu funkciju svojevrsnog kontrolora preuzeće šef holandske diplomatije Frans Timermans.

„Prvi potpredsednik će imati praktično ista ovlašćenja kao i ja i biće moja desna ruka”, rekao je Junker na konferenciji za medije u Briselu, prenose svetske agencije.

Bivši premijer Luksemburga je dodao da će Timermans biti filter za predloge novih propisa, sa zadatkom da obezbedi da se Evropska komisija ne zagubi bavljenjem detaljima, već da se usredsredi na „velike stvari”. Junker je sebe opisao kao „skromnog momka” voljnog da podeli svoje nadležnosti sa sedam potpredsednika EK, koji će takođe imati moć da odbiju svaki zakonski propis koji dolazi od ostalih komesara.

Buduća potpredsednica EK i visoka predstavnica EU za spoljne odnose i bezbednosnu politiku biće Italijanka Federika Mogerini, dok su predstavnici Francuske, Velike Britanije i Nemačke postali komesari zaduženi za velike ekonomske resore. Francuski ministar finansija Pjer Moskovisi biće komesar za ekonomska i finansijska pitanja, oporezivanje i carinsku uniju, dok će Britanac Džonatan Hil voditi resor zadužen za finansijske usluge, a Nemac Ginter Etinger više neće voditi resor energetike već će biti zadužen za digitalnu ekonomiju. Resor koji se brine o energetskoj uniji poveren je bivšoj slovenačkoj premijerki Alenki Bratušek, dok je Austrijanac Johanes Han dobio resor politike susedstva i pregovora o proširenju EU.

Osim Timermansa, Mogerinijeve i Bratušekove, potpredsednici EK su Bugarka Kristalina Georgijeva, koja će biti i komesar za budžet i ljudske resurse, potom bivši finski premijer Jirki Katainen, koji će biti zadužen za rast zapošljavanja, investicije i konkurentnost, zatim bivši letonski premijer Valdis Dombrovskis, u čijem resoru je evro i socijalni dijalog, a i bivši estonski premijer Andrus Ansib, zadužen za jedinstveno digitalno tržište.

„Želeo sam da prevaziđem bunker mentalitet i ustanovim novi način zajedničkog rada”, rekao je Junker, objašnjavajući izmene u strukturi EK, u čijem sastavu su većinski pripadnici stranaka desnog centra, najjače grupe u Evropskom parlamentu. Analitičari ocenjuju da je sastav nove EK praktično preslikana „velika koalicija” demohrišćana i socijaldemokrata u Nemačkoj.

Novi komesari su Čehinja Vera Jourovan (resor pravde, potrošača i rodne ravnopravnosti), Grk Dimitris Avramopulos (migracije i unutrašnji poslovi), Litvanac Vitenis Andriju Kaitis (zdravstvo i bezbednost hrane), Dankinja Margreta Vestager (konkurentnost), Mađar Tibor Navračic (obrazovanje, kultura i mladi), Slovak Maroš Šefčovič (saobraćaj), Portugalac Karlos Moedas (istraživanje, nauka i inovacije), Belgijanka Marijane Tisen (zapošljavanje, socijalna pitanja i mobilnost radne snage), Poljakinja Elžbijeta Bjenkovska (unutrašnje tržište i industrija), Šveđanka Sesilija Malmstrem (trgovina), Irac Fil Hogan (poljoprivreda i ruralni razvoj), Rumunka Korina Kretu (regionalna politika), Španac Migel Arijas Kanjete (klimatska pitanja i energija), Maltežanin Karmenu Vela (životna sredina, pomorstvo i ribarstvo), Kipranin Hristos Stilijanidis (humanitarna pomoć i upravljanje krizama) i Hrvat Neven Mimica (međunarodna saradnja i razvoj).

Predložene kandidate tek treba da „sasluša” i izglasa Evropski parlament, a određeni kandidati bi mogli da imaju problema u obezbeđivanju većine u EP. Osim toga, Junkerova fleksibilna struktura EK bi mogla, kažu analitičari u prvim ocenama, takođe da bude uzrok sukoba i tenzija u okviru ovog 28-članog time, budući da se mnogi resori, naročito oni ekonomski, poprilično prepliću. Nadležnosti iz oblasti ekonomije Junker je podelio između 11 kandidata, koji zastupaju različite poglede na razvoj evropske privrede. Ipak, Junker je zasad uspeo da svakoj zemlji da ono što je htela, tako da su sada i socijalistički Pariz i štedljivi Berlin i evroskeptični London dobili uticaj na veoma važan razvoj privrede EU. Na pitanja kako će to izgledati u praksi, Junker samo kaže da timovi nisu statični i da će svi morati blisko da sarađuju.

N. Radičević

objavljeno: 11.09.2014.

Nastavak na Politika...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.