Izvor: B92, 09.Jun.2022, 13:02
Izvestilac Bundestaga: "Srbija mora dati jasan odgovor ako hoće u EU"
Politika Zagreba prema Bosni i Hercegovini ne koristi ni Hrvatskoj, ni regionu ni Evropskoj uniji, kaže Adis Ahmetović, izvestilac Bundestaga za zapadni Balkan.
Ahmetović, 28-godišnji političar vladajućih nemačkih socijaldemokrata, boravio je u Zagrebu ubrzo nakon što je u Berlinu javnosti predstavljena rezolucija o Bosni i Hercegovini koju je vladajuća koalicija podnela parlamentarnim odborima.
>> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << />Imenovani za izvestioca Bundestaga za zapadni Balkan ranije ove godine, Ahmetović je rekao Hini da je važno doneti takvu rezoluciju jer je ruska invazija na Ukrajinu pokazala šta može da se desi ako prevladaju etničke provokacije, separatizam i autoritarna politika.
Nemački poslanici u rezoluciji pozivaju na jači angažman Berlina u BiH u vrijeme "rastućih tenzija i separatističkih tendencija". Oni takođe žele da pojedinci koji destabilizuju zemlju budu sankcionisani na nivou EU.
U rezoluciji su izdvojena imena Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva, i Dragana Čovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH.
Pojedinim kritičarima zasmetalo je što se u rezoluciji ne pominje ime bošnjačkog lidera Bakira Izetbegovića.
Vlasti u Nemačkoj su "protiv svih nacionalističkih pokreta u BiH", naglašava Ahmetović.
"Na prvoj stranici inicijative jasno stoji da smo protiv bošnjačkog, srpskog i hrvatskog etnonacionalizma."
Ahmetović ističe da su Dodik i Čović pomenuti jer se zalažu za secesionizam, koji je kriterijum za uvođenje sankcija - Dodik preti otcepljenjem Republike Srpske, a Čović govori o uspostavljanju trećeg entiteta.
Nemački poslanik je rekao da nije jasno čuo javno protivljenje hrvatskih vlasti ideji trećeg entiteta.
Ulazak Hrvatske u BiH "ne koristi ni njoj, ni regionu ni Evropskoj uniji".
HDZ BiH i SNSD Milorad Dodik u BiH blokiraju zakone i institucije i tako zaustavljaju njeno približavanje EU, rekao je Ahmetović.
BiH ne smije postati Liban
Ahmetović smatra da većina stanovnika BiH, bez obzira na nacionalnu pripadnost, želi građansko organizovanje i napuštanje etničkih principa u izboru vlasti, za razliku od političkih elita.
Izborni zakon koji vodi računa o etničkom pristupu "ne postoji nigde u svetu, osim u jednoj zemlji" - Libanu, koji je godinama nestabilan, rekao je Ahmetović.
U toj bliskoistočnoj zemlji predsednik se bira iz redova maronita, premijer je sunit, a predsednik parlamenta šiit.
„Ako je to vizija za zemlju kao što je BiH, onda je to pogrešno.
Ahmetović kaže da razumije zašto "sve tri strane" bosanskohercegovačkog rukovodstva žele zadržati etnički princip.
„Oni se time hrane i ostaju na vlasti.
Nemački izveštač smatra da nije naivno verovati da bi se u građanskoj BiH glasalo bez obzira na nacionalnu pripadnost, da bi predsednik jednog dana bio pripadnik srpskog ili hrvatskog naroda.
"Zovem se Adis Ahmetović i dobio sam najviše glasova u Hanoveru", rekao je on. U Crnoj Gori je premijer Albanac, a SAD su imale crnog predsednika.
"Zašto na tome ne možemo raditi i u BiH?“, pita Ahmetović.
Jasno mu je da "etničke podele neće nestati ni sutra ni za godinu dana".
"Ali to je proces", nešto na čemu treba raditi, a "država ne može da funkcioniše ako etnonacionalističke partije blokiraju rad vlasti".
BiH već četiri godine ima tehničku vladu, podseća nemački poslanik.
Ahmetović kaže da je Željko Komšić, hrvatski predstavnik u Predsedništvu kojeg hrvatski političari kritikuju da je u telo ušao zahvaljujući glasovima Bošnjaka, izabran zakonom.
Njemu Komšić, "koji je već bio na audijenciji kod pape", objektivno pripada konstitutivnom narodu Hrvata u BiH.
On tvrdi da nije u očima HDZ-a jer "ne vodi konzervativnu i etničku politiku, već traži građansku državu".
Lako je kritičan prema hrvatskim vlastima, Ahmetović kaže da je Hrvatska njemu bliska zemlja u kojoj je provodio dosta vremena, a evo i njegovih porodičnih korena.
Njegova porodica je živela u Zagrebu do 1995. godine. Njegov brat je rođen u glavnom gradu Hrvatske, a tamo je živeo njegov deda.
"Da sam protiv Hrvatske i hrvatskog naroda, bio bih protiv svoje porodice."
"Ne želim da razmišljam u tim kategorijama, to je primitivno", rekao je Ahmetović, ali je ovoga puta morao to da naglasi jer su se pojavili mediji koji ga opisuju kao protivnika Hrvatske.
"Ovo nije samo rat za teritoriju, već i sukob vrednosti – između slobode i neslobode, demokratije i autokratije."
"Bilo bi dobro da se od Srbije čuje jasan odgovor ako želi da u bliskoj budućnosti postane članica EU."
On je rekao i da je "velika sramota" što Severna Makedonija nije dobila status kandidata za članstvo u EU, iako je čak promenila ime kako bi Grčka uklonila veto. Ali to je tada blokirala Bugarska.
Međutim, nova nemačka vlada će stvoriti dodatni pritisak da se ubrza proces integracije te i drugih zemalja u EU.
Olaf Šolc, kancelar iz Ahmetovićeve stranke, rekao je u nedavnom govoru u Bundestagu da je "jedan od najvećih interesa integracija Zapadnog Balkana u EU".
Zato će nemački lider uskoro ići na put u Beograd, Prištinu, Skoplje, pa čak i Sofiju, gde "ne ide tek tako", značajno je rekao Ahmetović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.
.jpg)
