Izvor: NoviMagazin.rs, 21.Jul.2019, 15:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Intervju Vedran Džihić: Demokratija na Balkanu kao žrtveno jare
U intervjuu za Novi magazin Vedran Džihić govori o mogućnosti proširenja EU, očekivanjima od novih čelnika Unije, kao i urušavanju sistema “glavni kandidat”. Po pitanju proširenja, naš sagovornik kaže da to trenutno nije prioritet niti će uskoro biti
Piše: Ivana Pejčić
Važno je da se u ovom momentu nekako iznađe kompromis i da se otvore pregovori s Makedonijom i poslije toga >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << sa Albanijom, pošto bi dalje odugovlačenje moglo potpuno ruinirati svaku šansu da se proces revitalizira. To ne želi čak ni Makron, koji se vehementno, mada s lošim argumentima i previše simplifizirajući stvari, pozicionira protiv proširenja. Maćehinski politički odnos prema proširenju će se nastaviti, tehnički proces također, ali rezultata u skorašnje vrijeme neće biti. I ne vidim neku naznaku za oštriju politiku EU po pitanju rasta antidemokratskih politika u regiji i porastu autoritarizma, kaže Vedran Džihić sa Instituta za međunarodnu politiku u Beču u razgovoru za Novi magazin. On naglašava da je demokratija na Balkanu definitivno žrtveno jare na oltaru svih evropskih dilema, kriza i unutarnjih samopronalaženja i gubljenja.
ŽENE NA ČELNIM POZICIJAMA: Kao pozitivno, Džihić ocenjuje to što će dvije čelne pozicije u EU preuzeti žene, znači pored Ursule fon der Lajen na čelu Evropske komisije, čija je nominacija potvrđena u Evropskom parlamentu podrškom 383 od ukupno 733 prisutna poslanika, biće tu i pozicija na čelu Evropske središnje banke, koju će preuzeti Kristin Lagard.
“Kod Fon der Lajen bi potencijalno moglo biti pozitivno da se ona zaista oduvijek zalagala za jaču EU, ponekad čak i za federalniju EU. Ona jeste konzervativna političarka, nalazi se u samom centru političkog spektruma i zasigurno ne možemo od nje očekivati spektakularne progresivne iskorake. Možda će joj iz pozicije konzervativne sredine biti i lakše da nađe način da se kao istinska Evropejka odbrani od napada nacionalističke desnice na cijeli evropski projekat. Pored toga, Fon der Lajen je poznata da ima dobar politički njuh i ofanzivnu, na momente čak i previše plakativnu, političku komunikaciju. Vidjećemo da li će neka iskustva s njemačke političke bine umijeti prenijeti na EU razinu.
Sa druge strane, mora se reći da je njen politički rejting u Njemačkoj u zadnje vrijeme bio prilično loš. Podrška stanovništva njoj na poziciji ministarke za odbranu bila je zaista mala, negdje oko 20 odsto. I, na kraju, indikativno je da je neko ko je dugo vremena važio kao mogući nasljednik Angele Merkel, u momentu kada se njemačka unutarnja politika radikalno mijenja i konzervativna središnja opcija gubi jaku poziciju, odnosno biva zamijenjena novim politikama kao što je politika Zelenih, dolazi na najjaču poziciju u EU. Interna njemačka scena će se slijedećih godina dramatično promijeniti, nije isključeno da Njemačka tokom slijedećih godina dobije zelenog kancelara, i tada bi raskorak između ‘stare’ konzervativne i centrističke političarke Fon der Lajen i novih snaga u Njemačkoj mogao postati ogroman”, ističe Džihić.
LOŠ UKUS U USTIMA: Način na koji je Ursula fon der Lajen izabrana na čelno mesto Komisije i način kako je generalno pregovarano i dogovarano između pojedinih država, predstavnika institucija EU i političkih frakcija na EU nivou, dodaje Džihić, ostavlja loš ukus u ustima.
“Sistem ‘glavnih kandidata’, koji je stvoren da bi ojačao demokratski legitimitet EU i njenih institucija, a tu prije svega kao institucije EU s najjačom direktnom demokratskom legitimacijom, barem zasad je mrtav. To jeste za mnoge birače, koji su prije nekoliko sedmica glasali na EU izborima, razlog za razočaranje. I može se tvrditi da su šefovi vlada članica djelimično iznevjerili evropske glasače. Vjerovatno će se poslije potvrde čelnih pozicija u Parlamentu i početka rada novih institucija, debata o ‘glavnim kandidatima’ i nekim novim inovativnim formama za jačanje legitimiteta izbora i same EU ponovo naći na dnevnom redu. EU će i dalje morati da balansira potrebu za iznalaženjem kompromisa između institucija i pojedinih članica, između nacionalnih i supranacionalnih interesa, i to se većinom događa u Evropskom vijeću”, naglašava Džihić. Dodaje da isto tako EU mora da održava i hrani demokratski legitimitet institucija, procedura, a samim tim i celog projekta. U skladu s tim ukazuje da niti jedna niti druga dimenzija ne smiju biti zanemarene i upravo zbog toga će EU morati da iznedri nešto novo i slično procesu “glavnih kandidata”.
“Tokom njenog mandata na čelu njemačkog ministarstva odbrane zalagala se za jačanje vojnih snaga EU i jaču i jedinstveniju evropsku armiju, što svakako upućuje na to da je ona integracionistkinja i da se zalaže za jaču EU. Tema formiranja evropske vojske nije nimalo jednostavna. Ima mnogo otpora za ovakvu ideju, pogotovo kod zemalja koje se zalažu za jaču ulogu suverenih zemalja-članica, kojima je onda, naravno, vojska i simbolički i politika jedan od nosilaca tog nacionalnog suvereniteta. Fon der Lajen će u novoj poziciji morati da balansira interese svih zemalja-članica, ali će naravno moći akcentirati neke stvari i usmjeravati debate, tako da je za očekivati da će konkretno ova debata o evropskoj vojsci ojačati”, objasnio je Džihić. Dodaje da ono što njega lično uznemirava u vezi izbora čelnih pozicija, pored načina izbora, jeste i pitanje ko su bili ključni akteri u ovom procesu i iza čega oni vrednosno stoje.
OPASNA SIMBOLIKA: “Otpor V4-zemalja i prije svega Orbana protiv Timermansa indikativan je za ovaj suštinski problem. Isto tako zabrinjavajuće je da je i desničarska politika Salvinija bila ključna u kompromisu. Ovdje detektujem jednu opasnu simboliku – jedan od glavnih zagovarača centralnih demokratskih vrijednosti EU, ljudskih prava, pravne države itd. Timermans doživljava poraz od glavnih snaga retrogradne, populističko-nacionalistički nastrojene i iliberalne ‘ekipe’ u okviru EU predvođene Orbanom i Salvinijem. EU mora dobro razmisliti o tome šta ovakve odluke mogu dugoročno da znače. Za EU bi bilo kobno da se zarad funkcionalnosti i najmanjeg zajedničkog sadržaoca žrtvuju njene centralne vrijednosti i demokratičnost EU. Zbog toga će, kada se malo stiša bura oko izbora čelnih ljudi Unije, biti potrebno poraditi na jasnim i nedvosmislenim vrijednosnim i normativnim koordinatama. Da li je osoba Ursule fon der Lajen najbolja za takav jedan izazovan posao, ne znam”, naglašava Džihić.
U vezi sa izborom Žozepa Borelija za novog šefa evropske diplomatije, kaže da se u debatama pojavilo i postavljalo pitanje kako neko ko dolazi iz zemlje koja nije priznala Kosovo može objektivno, dinamično i pouzdano voditi proces pregovora između Kosova i Srbije.
“Boreli je veoma iskusan političar, veoma obrazovana osoba, s puno iskustva i političar koji zna i znaće da apstrahira od nacionalnih problema i dilema i na prvo mjesto stavi interese Unije. Imajući u vidu poziciju Španije, u kojoj ima i principijalnosti, a i potrebnog pragmatizma, ne vidim veći problem za Borelija. Ključno je da procesu pristupi neutralno i do kraja profesionalno s potrebnom ekvidistancom i prema Prištini i prema Beogradu”, ističe Džihić. U samom procesu pregovora, dodaje on, ključna stvar jeste da se proces obnovi, da se zaboravi zaista loš bilans Federike Mogerini i stvori novi momenat.
“Boreli ima potencijala za to i mislim da može u procesu odigrati dobru ulogu, naravno pod pretpostavkom da Berlin i Pariz zajedno s Vašingtonom politički jačaju njegova leđa, s jedne strane, te da Beograd i Priština izađu iz rovova u koje su se ukopali i koji su trenutno najdublji od samog početka dijaloga. Da li će se to desiti, taj izlazak iz rovova, koliko će trajati, koliko će glavni akteri uprljati ruke, to je teško odgovoriti”, ukazuje Džihić.
“Austrija je u ovom momentu neutralna. Tehnička vlada radi svoj posao, kancelarka Brigit Bierlajn upravlja državom i pokušava da se postavi neutralno, te da balancira interese političkih partija u Austrijskom parlamentu. Upravo je to razlog da se Bierlajn nije pretjerano miješala u velike odluke oko čelnih pozicija zadnjih dana i da je izjavila da će podržati svaki kompromis na EU nivou”, objašnjava Džihić.
.jpg)
