Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 06.Apr.2016, 08:58   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Hrvatska već blokira Srbiju u EU?

Zagrebački Večernji list tvrdi danas da Hrvatska već blokira Srbiju u pregovaračkom procesu pristupanja Evropskoj uniji, tako što zvanični Zagreb nije dostavio stav o otvaranju poglavlja 23, pa je ta tačka navodno skinuta sa dnevnog reda Radne grupe Saveta EU koja se bavi pitanjem proširenja.

Sastanci Radne grupe se održavaju iz zatvorenih vrata, a Večernji piše, pozivajuci se na diplomatske izvore, >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << da je ta tačka skinuta s dnevnog reda ne zbog odsustva stava Zagreba, već zbog "prigovora" Hrvatske.

Izvori EU, s druge strane, insistiraju na tome da nikakvi prigovori iz Hrvatske još nisu formalno predstavljeni na radnom telu, na kojem se prigovori obično iznose, već da je reč o tome da, barem zasad, hrvatski predstavnik na sastancima o proširenju govori da nema nikakve instrukcije iz Zagreba, pa ne može ništa da kaže, navodi list.

Istovremeno, ministar spoljnih i evropskih poslova Miro Kovač u nekoliko intervjua i javnih izjava jasno je rekao da Hrvatska neće dati saglasnost za otvaranje 23. poglavlja dok Srbija ne pristane na tri uslova.

Prvi je poštovanje manjinskih prava, drugi je puna saradnja s tribunalom u Hagu, a treći je ukidanje nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina za područje cile bivše Jugoslavije.

"Za odluku je potreban konsenzus, a budući da je 27 zemalja dalo saglasnost za otvaranje poglavlja, čekamo Hrvatsku da dostavi svoj stav. Kako stava još nema, ta je tačka skinuta s dnevnog reda jer je ne možemo usvojiti bez konsenzusa svih 28 država", navodi list pozivajući se na izvor iz Saveta EU.

Drugi izvor lista, međutim, kaže da nije moguće postavljati nova merila za otvaranje poglavlja, jer su ta merila već određena tokom 2014, kada ih je prihvatila i Hrvatska.

Prema tom izvoru, Holandija, koja do kraja juna predsedava Savetom EU i želi otvoriti dva nova pregovaračka poglavlja sa Srbijom, nije zadovoljna hrvatskim stavom.

U Evropskoj komisiji, koja samo predlaže, ali ne donosi odluku (ta je odluka striktno na 28 država članica), kažu da su otvaranje 23. i 24. poglavlja prvi sledeći koraci u pregovorima sa Srbijom, ali da čekaju da u Savetu o tome bude postignuta saglasnost.

"Rasprava je u toku i Komisija je spremna ići na sledeće korake čim se ispuni potreban uslov o jednoglasnosti među zemljama članicama", rekla je portparolka EK Maja Kocijančić.

Kovač: Hrvatska ne preti Srbiji, samo želi da pomogne

Sa druge strane, Kovač ističe da Hrvatska ne preti Srbiji, već želi, kao članica EU, samo da pomogne.

"Mi ne blokiramo. Hrvatska samo zahteva da Srbija u potpunosti sarađuje sa Haškim tribunalom, da sebi ne pripisuje, u duhu razumne politike susedstva, da predstavlja jednu vrstu mini-suda za ratne zločine za prostor bivše Jugoslavije, kao i da se poštuju državno utvrđena prava manjina, a tako i Hrvata", rekao je Kovač u intervjuu bečkom dnevniku Prese.

Kovač je kazao da želi prijateljski odnos između Hrvatske i Srbije, kao što je slučaj između Nemačke i Francuske, dodajući da samo tako može Srbija postati deo evropske porodice.

Šef hrvatske diplomatije je, govoreći o oslobađajućoj presudi Vojislavu Šešelju u Hagu, istakao da je presuda u prvoj instanci bila šok i uvreda žrtvama i njihovim potomcima.

Prema njegovim rečima, tom presudom se podstiču svi širom sveta koji podstiču ratove, zalažu se za etnička čišćenja i zastupaju politiku nasilnog pomeranja međunarodno priznatih državnih granica.

On je podsetio da je Tribunal osnovan pre svega sa ciljem stvaranja osnova za pomirenje i savladavanja prošlosti, ali ova presuda tome, kako je konstatovao, neće doprineti da u Srbiji, čije je rukovodstvo, kako tvrdi, 90-tih godina snosilo glavnu odgovornost za četiri rata na prostoru bivše Jugoslavije, bude podstaknut razuman proces razmišljanja.

Kovač najavljuje da, ako ostane pri oslobađajućoj presudi, to može relativizovati osnovne vrednosti na kojima se zasniva međunarodna zajednica.

Upitan da li se oseća prijatno u vladi u kojoj neko kao ministar kulture Zlatko Hasanbegović umanjuje zločine ustaša, Kovač je konstatovao da je u Hrvatskoj potrebno još sprovesti savladavanje prošlosti Drugog svetskog rata i komunizma.

"To, međutim, ne sme da se dogodi na račun budućnosti. Moramo u zemlji pre svega da se posvetimo privredi, mladim ljudima. Samo u prošloj godini je 50.000 Hrvata emigriralo u Nemačku", ukazao je šef hrvatske diplomatije.

Kovač je istakao da u Hrvatskoj treba konačno da se vodi otvorena diskusija o totalitarnoj prošlosti.

"Uveren sam da je Hrvatskoj potrebna, jedna dobro promišljena, struktirisana, javna 'psihoterapeutska sednica', u kojoj bi svi u zemlji mogli da se izjasne o prošlosti. Nakon takve debate biće nam bolje. Potom možemo lakše da se posvetimo oblikovanju naše budućnosti", rekao je on.

"Ako ekstremistima i populistama bilo koje orijentacije želimo da oduzmemo vetar iz jedara, a to želimo, moramo voditi otvorenu, demokratsku debatu o prošlosti I u Hrvatskoj", poručuje šef hrvatske diplomatije.

Kovač smatra da, nakon što se to sprovede na nacionalnom nivou, "psihoterapijska sednica" može biti proširena na susedne države, kako bi se razgovaralo o zajedničkoj prošlosti.

68

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...