Izvor: SEEbiz.eu, 20.Maj.2015, 15:42 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Hrvatska mora destimulirati prijevremeno umirovljenje
ZAGREB - U okviru Preporuke Vijeća Europske komisije o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2015. godinu i mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2015. godinu koju je objavila Europska komisija 13. svibnja ove godine, Hrvatskoj je preporučeno šest mjera / ciljeva koje treba ostvariti u ovoj i sljedećoj godini.
Jedna od mjera / ciljeva jest i „destimulirati prijevremeno umirovljenje povećanjem umanjenja za prijevremene mirovine". Naime, Komisija smatra >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << kako Hrvatska ima „pretjerano povoljan sustav prijevremenog umirovljenja za određena zanimanja" te „niz mirovinskih programa prema posebnim propisima".
Sasvim je razvidna činjenica kako je prijevremeno umirovljenje značajno pridonijelo negativnom razvoju odnosa na hrvatskom tržištu rada koje je obilježeno vrlo niskom aktivnošću, gotovo najnižom u usporedbi s ostalim članicama EU. Naime, stopa aktivnosti radno sposobnog stanovništva u dobi od 15 do 64 godine prema zadnjem podatku iznosi 66,1%, a od svih članica EU nešto nižu stopu imaju samo Italija i Rumunjska. Još je poraznija činjenica da je od radno sposobnog stanovništva u dobi od 50 do 64 godine na tržište rada uključeno tek 52,5% osoba, dakle, gotovo tek svaki drugi. Posebno trebaju zabrinjavati i najnovije demografske projekcije Europske komisije prema kojima će se u Hrvatskoj do 2060. godine smanjiti radno sposobno stanovništvo za 10,4%, čime će pasti za oko 10 postotnih bodova u udjelu te dosezati tek 56,5% ukupnog stanovništva. Ujedno će udio stanovništva starijeg od 65 godina drastično porasti, s 18,3% do 29,6%, a onog preko 80 godina s 4,4% na 11,1%.
Raširenost prijevremenog umirovljenja u Hrvatskoj pokazuje i kratki radni vijek: prema zadnjim je podacima Eurostata prosječni radni vijek u Hrvatskoj iznosio 31 godinu, najmanje poslije Mađarske i Italije, daleko od Islanda (45,6), Švicarske (41,9), Švedske (40,5), Nizozemske (39,8) ili Norveške (39,5). Isto tako, prema podacima Europske komisije, u Hrvatskoj je oko 33% umirovljenika mlađe od 65 godina, što je svrstava među članice EU s najvećim udjelom (najmanji od 17% ima Slovačka). Kako prijevremeno umirovljenje omogućava raniji odlazak u mirovinu od zakonskog u određenoj dobnoj granici, i tu postoje razlike među zemljama: u Hrvatskoj je ta granica 60 godina za muškarce i 55,8 godina za žene, čime se Hrvatska opet izdvaja među članicama EU. Naime, prema podacima EK, tek sedam članica ima nižu dob za prijevremeno umirovljenje, dok pet članica uopće nema mogućnost prijevremenog umirovljenja (Nizozemska, Mađarska, Bugarska, Poljska i Irska).
Nepovoljna stanja povezana s prijevremenim umirovljenjem pokazuju i podaci HZMO-a, prema kojima je u 2014. godini od ukupno 51,5 tisuća osoba koje su stekle pravo na mirovinu 18 tisuća osoba u mirovinu otišlo pod uvjetima prijevremene mirovine, što je više od trećine (35%) te više nego prethodnih godina, kako u udjelu, tako i u apsolutnom izrazu. U posljednjih je pet godina prosječno godišnje pod uvjetima prijevremene starosne mirovine odlazilo 15,7 tisuća osoba, dok je pod uvjetima pune starosne mirovine u mirovinu odlazilo prosječno tek oko tisuću osoba više – prosječno godišnje 16,6 tisuća. Tako se i odnos osoba u statusu prijevremenog umirovljenja i ukupnog broja novih korisnika mirovina kretao na prosječnoj razini od visokih 31%.
Stoga su preporuke Komisije povezane s problematikom prijevremenog umirovljenja zapravo upozorenje o održivosti mirovinskog sustava u budućnosti, u okviru nepovoljnih demografskih trendova koje treba razmotriti i djelovati i u širem kontekstu bez odgode.
Pogledaj vesti o: Evropska Unija
.jpg)
