Hamburg i Roterdam protiv Pireja

Izvor: Vesti-online.com, 03.Jun.2017, 05:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Hamburg i Roterdam protiv Pireja

Zapadni Balkan postao je jedna od najpoželjnijih pristupnih tačaka Kine Evropskoj uniji (EU), koridor od severa Evrope do grčke luke Pirej finansira se iz Pekinga, ali Brisel strahuje da se pravila EU neće poštovati, a velike luke u severnim evropskim zemljama ogorčene su zbog konkurencije.

Mihael Kristides je konkretno naveo da velike >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << luke na severu, poput onih u Roterdamu i Hamburgu, "strahuju" da bi zbog novih projekata na jugu mogle da izgube "trgovinski volumen" dodajući da se o toj temi "naširoko diskutuje u Briselu" i optužuje Kina da nije poštovala sva svetska pravila.

Kako je preneo briselski portal Euraktiv, to se čulo na panelu o infrastrukturi Organizacije za crnomorsku ekonomsku saradnju, održanom u grčkom gradu Seresu, na kojem su se učesnici fokusirali na ulogu i ciljeve Kine.

Frans-Pol van der Puten, viši istraživač na Holandskom institutu za međunarodne odnose, kazao je da će koridor krenuti od grčke luke Pirej i prema severu, preko Srbije i Mađarske, stići do centralne i severne Evrope.

Po njegovim rečima, region Crnog mora bio je jedina alternativa Kine koridorima kojima dominiraju SAD (Indijski okean) i Rusija (Arktik). Najveći geopolitički rizik za Kinu je antagonizam Rusije i SAD, dok je EU manja briga, naveo je on.

Kineska brodska kompanija (COSCO), inače u državnom vlasništvu, lane je preuzela većinski deo grčke luke Pirej. Vlada u Pekingu smatra Pirej glavnom kapijom za kineski izvoz u južnu, istočnu i centralnu Evropu, ali i glavnim centrom za prekomorski transport preko i oko Sredozemnog mora.

Van der Puten istakao je da je kineska vlada sada sposobna da utiče na trgovinske rute između Kine i EU i dodao da je glavni koridor luka Pirej, ali i brza pruga Beograd - Budimpešta, koju finansira Peking sa 3,2 milijarde evra. Kina, Srbija i Mađarska potpisale su u decembru memorandum o razumevanju za rekonstrukciju 370 kilometara dugačke pruge. Sporazum je stvorio tenzije sa EU, koja navodi da pravila Unije nisu ispoštovana.

"Kina se fokusira na Grčku i Srbiju, ali i na ostale zemlje Zapadnog Balkana, koje imaju dobit od povoljnih kineskih kredita za infrastrukturnu projekte", kazao je holandski istraživač, a preneo Euraktiv.

Ambasador Mihael Kristides, generalni sekretar Organizacije za crnomorsku ekonomsku saradnju, naglasio je da su kineske investicije na Zapadnom Balkanu izazvale "dvoumljenje na severu Evrope, a posebno u Briselu".

Kristides je rekao da je ovakva situacija "veoma logična", objašnjavajući da zemlje u regionu žele da privuku kineske investicije i fondove kako bi poboljšale infrastrukturu, dok severna Evropa, koja već ima razvijen infrastrukturni sistem, to vidi kao pretnju.

"Bojim se da će ono što trenutno vidimo biti nova tačka sporenja između severa i juga Evrope", kazao je on.

Jedan od pokazatelja koji govori u prilog ovakvog razvoja situacije je odluka Hevlet-Pakarda (Hewlett-Packard) da izmesti deo svoje distribucije iz Roterdama u luku Pirej, navodi briselski portal i dodaje da kineski uticaj popunjava prazninu na Zapadnom Balkanu, koji gubi nadu u proširenje EU.

Nastavak na Vesti-online.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.