Francuska veza 2

Izvor: Politika, 03.Sep.2012, 23:08   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Francuska veza 2

Odgovor Borisu Begoviću

I mene raduje što je Boris Begović duhovito naslovio svoj tekst prema nekada popularnom filmu Vilijema Fridkina. Ukratko, smatrao sam i smatram da su Srbiji potrebni i saobraćajni koridori i „evropska veza” i štošta drugo ne samo da bi ušla u EU nego i da bi postala funkcionalna država. Koridori zbog toga što je geografija više nego bilo šta drugo kvalifikuje je kao evropsku zemlju. Evropska (pa i francuska) veza jer se bez volje Nemačke >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << i Francuske malo šta događa u EU. Kada sam krajem 2004. godine počeo diplomatsku misiju u Francuskoj postojao je još jedan razlog: ono što se danas naziva „Koridorom 11” bilo je poslednja šansa za srpsko-crnogorsku federaciju. No, da krenemo redom.

Begović je akademski objasnio kako privatni investitori donose investicione odluke ali se javni investitori vode i drugim razlozima pored onih koje on navodi. Države autoputeve grade da bi pokrenule razvoj i smanjile regionalne razlike, uredile prostor i valorizovale geografski položaj, odgovorile na recesiju, ponekad i iz spoljnopolitičkih razloga. Prvi autoput u Evropi izgradili su Italijani, Nemci i Amerikanci su gradili autoputeve da bi se izvukli iz međuratne krize, članice EZ su šezdesetih i sedamdesetih godina dvadesetog veka premrežile Evropu autoputevima iz razloga koji imaju više veze sa Kejnzom i izgradnjom zajednice nego sa Adamom Smitom. Slično je razmišljala i Titova Jugoslavija kada je gradila „Autoput bratstvo-jedinstvo” a i Hrvatska kada je izgradila najdužu mrežu autoputeva u regionu.

Drugo, Begović kaže da o autoputevima nije vođena javna rasprava. Da li bi posle nje bio sklopljen i društveni dogovor ili samoupravni sporazum koje bi autoputeve trebalo graditi? Takva rasprava otvara pitanje da li ih treba graditi tamo gde će se brzo isplatiti ili tamo gde to nalažu solidarnost i socijalna pravda. Da se poslužim primerom zemlje koju poznajem. Kada je devedesetih godina slična rasprava vođena u Kini, mišljenje da bi razvoj Šangaja i drugih priobalnih gradova trebalo usporiti dok ih ostali ne sustignu ustuknulo je pred činjenicom da bez napretka razvijenih nema ni razvoja nerazvijenih. Napravili su i autoputeve i aerodrome i superbrze železnice. Ukratko, odluke gde će se saobraćajnice graditi predmet su razvojne politike i strategija koje Srbija nema niti će ih naći u neoliberalnim matematičkim formulama gde su ove reči tabu.

Treće, Begović tvrdi da „’Koridor 11’ nije pitanje evrointegracije”. Devedesetih smo verovali da nas, uprkos ratu, evropski putevi neće zaobići zbog geografije. Odista, kada je pravljena karta transevropskih saobraćajnih koridora kroz Srbiju su prošli koridori 7 i 10 ali ne i ono što zovemo „Koridorom 11”. Ubrzo smo otkrili da „Koridor 10” i ne mora da pređe preko zapadnog Balkana i da je Srbiju moguće zaobići koridorima četiri i pet. Svaki put kada bi to zaboravila podsetili bi je pričom o mostu Kalafat–Vidin, glavnom objektu na „Koridoru 4”. Problem neće rešiti ni završetak „Koridora 10” kroz Srbiju dok ne uđe u EU ili barem u „šengen”. Grčki i turski kamioni i dalje stižu brže u EU ako idu koridorom četiri kroz Rumuniju i Bugarsku (to jest kroz EU) i ne prelaze balkanske granice. Letos su to otkrili i turisti dok su satima čekali na Horgošu, Batrovcima i srpskim naplatnim rampama. Na to Brisel i ne mora da upozorava jer to je pitanje za samu Srbiju.

Ukoliko bi neoliberalne formule primenili na čitavu Srbiju otkrili bismo da je i ona „nerentabilna”. Strani investitori tako uglavnom i misle i zato ih je sve manje u Srbiji. Zbog toga ona, kao i drugi kandidati, mora razmišljati ne samo da li i zašto joj je potrebna EU nego i zbog čega je ona potrebna uniji. Saobraćajni koridori samo su deo odgovora na to pitanje. Toliko o „političkim maglama”. Istina, kada sam ih pomenuo u prethodnom tekstu i nisam baš imao u vidu Borisa Begovića ali ako se on pronašao u njima nije na meni da ga uveravam u suprotno.

Profesor Fakulteta političkih nauka

Predrag Simić

objavljeno: 04.09.2012.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.