Izvor: Nezavisne Novine, 26.Mar.2015, 11:04 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Dvadeset godina Šengena
BRISEL - Na današnji dan prije 20 godina pet zemalja članica EU ukinulo je granične kontrole na zajedničkim granicima, čime se počeo provoditi šengenski sporazum potpisan deset godina ranije.
Belgija, Luksemburg, Holandija, Francuska i Njemačka ukinule su granične kontrole na međusobnim granicama 26. marta 1995. godine, stvoriviši jedinstveni prostor bez unutrašnje granične kontrole i sa zajedničkim pravilima za ulazak u taj prostor na njegovim vanjskim granicima. >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine <<
Uslijedilo je to nakon što su tih pet zemalja 14. juna 1985. godine potpisale sporazum u malom luksemburškom mjestu Šengenu, tačnije na brodu na rijeci Moselle, koja prolazi kroz Šengen, podsjeća Hina.
Sporazum je predviđao slobodno kretanja državljana tih zemalja na njihovu teritoriju bez pasoša i ličnih karata i kontrola na granicama. To je bio početak šengenskog prostora koji danas broji 26 zemalja i koji se smatra jednim od najvećih postignuća u evropskim integracijama. Od potpisa sporazuma do ukidanja graničnih kontrola došlo je deset godina kasnije, a toliko se moralo čekati ponajprije zbog ponovnog ujedinjenja Njemačke 3. oktobra 1990. godine.
Osamdesetih godina prošlog vijeka u tadašnjoj Evropskoj zajednici počela je rasprava o značenju slobode kretanja osoba. Neke su zemlje zastupale stav da se sloboda kretanja treba odnositi samo na državljane Evropske zajednice, što podrazumijeva zadržavanje kontrola na unutrašnjim granicama kako bi se moglo različito tretirati državljane zemalja članica od građana trećih zemalja. Druge su zastupale slobodu kretanja za sve unutar toga prostora, dakle i ukidanje unutarnjih graničnih kontrola.
Kako nije došlo do dogovora, pet zemalja odlučilo je stvoriti prostor bez unutarnjih kontrola, što je kasnije postalo "šengenski prostor". Taj međudržavni sporazum ugrađen je u evropsko zakonodavstvo sa Sporazumom iz Amsterdama iz 1999. godine. Šengenski prostor se postupno širio da bi danas uključivao 22 zemlje članice EU te četiri nečlanice: Norvešku, Island, Švajcarsku i Lihteneštajn.
Od zemalja članica izvan šengenskog prostora, iako primjenjuje neke aspekte šengenskog sporazuma, ostala je Velika Britanija, a zbog toga je izvan ostala i Irska, koja bi u slučaju da je u Šengenu, morala, a to ne želi, uvesti kontrole na granici sa Sjevernom Irskom, koja je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Izvan toga prostora ostao je i Kipar, podijeljena ostrvska zemlja, čija međunarodno priznata vlada ne kontrolira cijeli teritorij, zatim Bugarska i Rumunija, kojima nedostaje politička suglasnost zemalja članica, iako su ispunile tehničke uslove te Hrvatska, koja 1. jula ove godine, dvije godine nakon ulaska u EU, može aplicirati za članstvo u šengenskom prostoru.
Prije dvije sedmice hrvatska je Vlada predala izjavu o spremnosti za početak postupka šengenske evaluacije Evropskoj komisiji, koja je najavila da će prvi evaluacijski posjet uslijediti tokom 2016. godine. Procjena tehničke spremnosti obično traje oko godinu dana, a nakon što dobije pozitivnu ocjenu o spremnosti, Hrvatska još mora dobiti političku saglasnost zemalja članica. Hrvatska je članica s najdužom spoljnom kopnenom granicom - njezina granica sa Srbijom (325 km), Bosnom i Hercegovinom (1.001 km) i Crnom Gorom (22 km) ukupno je duga 1.377 kilometara i duža je od granica koje ima Finska (1.340 km) i Grčka (1.248 km).
Hrvatska od prvog dana članstva u EU provodi sva šengenska pravila. Pripreme za ulazak u Šengen iziskuju znatna financijska sredstva, a dobar dio troškova pokriva Evropska unija. Prije ulaska u EU Hrvatska je primjerice imala jednog policajca na dva kilometra granice, a ulaskom u Šengen imaće dva policajca na jedan kilometar. Ukupno će za funkcionisanje šengenske granice biti potrebno oko pet hiljada ljudi. Uz to potrebna je tehnička oprema za nadzor i kontrolu granice, vozila, plovila, helikopteri, uređaji za noćno promatranje, detektori droge i eksploziva te razni drugi uređaji. Iako evropski građani cijene slobodu kretanja kao najveće postignuće, novi izazovi poput terorizma i masovnog priljeva izbjeglica, doveli su do toga da se i to postignuće počne dovoditi u pitanje u određenim krugovima.
Evropska komisija ni na koji način ne želi da se Šengen dovodi u pitanje, ali da bi se sačuvao namjerava uskoro predložiti jačanje kontrola na vanjskim granicama šengenskog prostora.
Pogledaj vesti o: Evropska Unija
Nastavak na Nezavisne Novine...
