Disciplinske mere protiv Hrvatske zbog deficita

Izvor: Southeast European Times, 05.Feb.2014, 18:09   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Disciplinske mere protiv Hrvatske zbog deficita

Evropska Unija odredila je 2016. kao rok Zagrebu da smanji deficit na tri odsto BDP. U ostalim poslovnim vestima: Turska preduzela mere za jačanje svoje valute; proizvodna aktivnost u Grčkoj porasla prvi put od 2009.

05/02/2014

Evropska Unija pokrenula je disciplinske mere protiv Hrvatske zbog previsokog budžetskog deficita. Ta zemlja dobila je rok do 2016. godine da svede deficit >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << sa 5,5 odsto na tri odsto BDP.

***

Turska centralna banka objavila je drastično povećanje kamatne stope sa 3,5 odsto na 8 odsto, dok je pasivna kamata porasla sa 7,75 odsto na 12 odsto. To odlukom namerava se ojačati domaća valuta, koja je zabeležila nagli pad zbog političkih prilika u Turskoj posle korupcionaškog skandala.

***

Srpski vanredni izbori, zakazani za 16. marta, koštaće skoro deset miliona evra, saopštila je vlada. Ta procena zasniva se na računici eksperata u parlamentu. Sredstva će se izdvojiti iz budžeta.

***

Grčke fabrike zabeležile su u januaru prvi rast od 2009, kada je ta zemlja zapala u duboku finansijsku krizu. Markitov indeks proizvodnje i usluga porastao je sa 49,6 osto na 51,2 odsto u januaru u odnosu na prethodni mesec.

***

Banka Kipra, najveći kreditor na Kipru, izdala je 950 miliona evra u obliku šestomesečnih potvrda o ulozima koji su bili zarobljeni u okviru paketa finansijske pomoći koja je odobrena toj zemlji. Taj potez pozdravljen je kao znak stabilnosti i cilj mu je da ojača poverenje u domaće banke.

***

Rumunija namerava da postane deo evrozone u periodu 2018-2019, izjavio je predsednik Trajan Basesku. On je izrazio uverenje da će njegova zemlja moći da se kvalifikuje za usvajanje evropske valute ove godine, ali će joj biti potrebno vremena da postane ekonomski konkurentnija.

***

MMF je odobrio isplatu tranše od 48 miliona evra Bosni i Hercegovini (BiH) u okviru svoje poslednje revizije kreditnog programa toj zemlji vrednog 385 miliona evra. MMF je takođe pristao da produži program za devet meseci i pridoda 154 miliona evra inicijalnom kreditu.

***

Crna Gora je odustala od planova da omogući stranim investitorima dobijanje državljanstva te zemlje. Prema rečima vlasti, od te mere, po kojoj bi crnogorski pasoš trebalo da dobiju stranci koji ulože najmanje 500 hiljada evra, odustalo se zbog pritiska EU, javljaju crnogorski mediji.

***

MMF je pozvao vladu Bugarske da sprovede strukturne reforme sa ciljem ubrzanja ekonomskog rasta, otvaranja novih radnih mesta i povećanja produktivnosti. U svom godišnjem pregledu razvoja te zemlje, MMF je pohvalio Bugarsku na tome što je uspela da održi finansijsku i makroekonomsku stabilnost, i pored spoljašnjih i unutrašnjih poteškoća.

(Razni izvori -- 30.1.2014--5.2.14.)

Nastavak na Southeast European Times...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.