Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 29.Nov.2017, 22:02 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Balkan čeka Berlin, a Berlinski proces u krizi
Naredna godina biće veoma problematična kada je reč o bilateralnim odnosima država na Zapadnom Balkanu i ako nema brzog formiranja vlade u Berlinu, neće biti značajnijeg pritiska Evropske unije (EU) i Nemačke kada se govori o otvorenim problemima, ocenjeno je na skupu "Zapadni Balkan: unapređenje saradnje i/ili povratak tenzija".
O Zapadnom Balkanu se puno piše, mediji van regiona slede stereotipe >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << da nema dobrih vesti sa Balkana, dok mediji u regionu objavljuju i dobre vesti, ali loše preovlađuju zbog razmirica i trzavica političara, ocenila je predsednica Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji Jelica Minić.
Programska koordinatorka Regionalne kancelarije Fondacije Fridrih Ebert u Srbiji i Crnoj Gori, Ivana Račić, podsetila je da je pre godinu dana sa EPuS objavljena analiza koja je govorila o mogućnoj transformacija EU posle Bregzita.
Naredna godina problematična zbog zastoja u formiranju vlasti u Berlinu
Vanredni profesor Fakulteta političkih nauka, Dragan Đukanović, ocenio je da se suštinski ništa nije važno dogodilo u bilateralnim odnosima zemalja regiona, a Berlinski proces, koji je počeo 2014. godine, je u suštinskoj krizi.
Izborni ciklusi na Zapadnom Balkanu su doprineli dodatnom međusobnom razilaženju aktera, rekao je Đukanović i ocenio da su takvi politički igrokazi potrebni političkim elitama.
"Sa izuzetkom Makedonije, koja je po formiranju nove vlade, poboljšala odnose sa Tiranom i Bugarskom, nema značajnijeg napretka u bilateralnim odnosima. Izbori u BIH slede i sprovešće se u lošem okruženju", smatra Đukanović.
Ova šekspirijanska završnica u Tribunalu ne ostavlja uporište nadanju da će BIH poboljšati odnose sa susedima, pre svega Hrvatskom i verovatno će biti instrumentalizacije današnje presude liderima Herceg-Bosne, dodao je on.
Đukanović je uveren da će izbore u BIH sačekati i najavljeno rešavanje granice sa Srbijom, a mogući su i izboru u Hrvatskoj.
"Ključna činjenica u regionu ove godine je da je Crna Gora postala članica NATO, čime je bezbednosna arhitektura ojačana i zaokružena je jadranska dimenzija proširenja Alijanse", istakao je on.
Đukanović je rekao da tokom predsedničkih izbora u Srbiji region nije bio dominantna tema, ali je isticana na svakodnevnom nivou, dok je u Albaniji tokom kampanje bilo reči o takozvanoj "velikoj Albaniji", ali je došlo do promene posle formiranja nove vlade Edija Rame.
On je ponovio da će sledeću godinu obeležiti izbori u BIH, u Srbiji za sada nema odluke o njihovom raspisivanju, jer bi to moglo da odloži neka pitanja, pre svega normalizaciju odnosa sa Prištinom.
"Naredna godina biće veoma problematična, kada je reč o bilateralnom odnosima, i ako nema brzog formiranja vlasti u Berlinu, neće biti značajnijeg pritiska EU i Nemačke, kada se govori o otvorenim problemima", rekao je Đukanović.
Za Crnu Goru borba protiv korupcije prioritet
Predsednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk, rekao je da je slika u Crnoj Gori idealizovana i gledana u regionalnom kontekstu država nije opterećena teškim iskustvima, bilateralnim sukobima i problemima.
Mogla je da se posveti razvijanju dobrih odnosa i regionalnoj saradnji, rekao je Muk, ali je napomenuo da je u Crnoj Gori skoro godinu dana u toku bojkot parlamenta zbog interpretacije događaja oko državnog udara ili navodnog državnog udara.
Pitanje članstva NATO skinuto je sa dnevnog reda i neće se pojavljivati na narednim izborima, rekao je Muk, a time je skinuto sa dnevnog reda i pitanje ruskog uticaja.
"Za Crnu Goru je pitanje borbe protiv korupcije i kriminala u procesu evropskih integracija stavljeno kao prioritet, ali institucije koje su nadležna za ta pitanja nisu dobile poverenje javnosti i skoro polovina građana smatra da je Specijalno državno tužilaštvo pristrasno i selektivno radi posao", napomenuo je on.
U regionu ne postoje uslovi za trku u naoružanju
Bivša ambasadorka i predstavnica Srbije pri OEBS, Branka Latinović, rekla je da nema trke u naoružanju u Evropi, onakvo kako poznajemo iz Hladnog rata, govoreći o temi bezbednosti - "Izgradnja poverenja ili trka u naoružanju".
Prošle godine OEBS je obeležio 20 godina od Lisabonskog dokumenta o kontroli naoružanja, a EU je pledirala za nove pregovore u cilju modernizacije tog sporazuma. Moje mišljenje je da u regionu ne postoje uslovi za trku u naoružanju, rekla je ona.
"Sam Dejtonski sporazum ima izvanrednu arhitekturu o kojoj se malo zna, a koja je projektovana na način da se obezbedi dugotrajna sigurnost. Ovo nije mirovni sporazum, već sporazum za mir kao proces", rekla je Latinović.
"Vi kad slušate hrvatskog ministra odbrane, našeg ministra odbrane, nema potrebe za hvalisanjem, sve se zna ko šta i koliko ima. To neko hvalisanje, koje ima svoje unutrašnji eho, ima i međunarodni eho i kada politička atmosfera nije optimistična u nekim situacijama, takav nam rečnik ne treba", rekla je ona.
Neke zemlje osam godina daleko od članstva u EU
Šef Centra za evropske integracije Instituta za demokratiju "Societas civis" u Skoplju, Zoran Nečev, rekao je da se očekivali da EU ima glavnu ulogu u transformaciji Zapadnog Balkana, ali je taj proces proširenja izgubio zamah i kao drugi akteri pojavljuju se Rusija, Kina, zemlje zaliva.
I da su Junkerova predviđanja tačna neke zemlje su osam godina daleko od članstva u EU, a za region to je dug period i mnogo što-šta se može dogoditi. Imajući u vidu jačanje drugih faktora, neko bi rekao da uloga EU u jugoistočnoj Evropi erodira.
"Rusija je pojačala svoje odnose sa većinom država, odnosno elitama koje nisu zadovoljne mejnstrim politikama evropskih integracija. Njen uticaj je posebno jak u Srbiji, u zemlji koja ne traži članstvo u NATO", rekao je Nečev i istakao da je danas objavljeno da je Brajan Hojt Ji je novi ambasador SAD u Skoplju, poznat po tome što je Srbiji poručio da ne može da sedi na dve stolice.
"Većina kineskih investicija dolazi u Makedoniju, Srbiju, BIH, odnosno, u Republiku Srpsku i Albaniju, dok je Kosovo isključeno", rekao je on.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...
Svetska banka: Zapadnom Balkanu trebaće bar 20 godina da stigne EU, ako poveća rast
Izvor: Beta, 30.Nov.2017, 14:29
Zemljama Zapadnog Balkana biće potrebno šest decenija da dostignu nivo dohotka Evropske unije (EU) ako njihov privredni rast nastavi da bude kao izmedju 1995. i 2015. godine, a dve decenije ako ga ubrzaju - navodi se u najnovijem izveštaju Svetske banke koji je danas predstavljen u Beču."Poslednjih...











