Izvor: B92, 28.Nov.2011, 20:30 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Uz Ante Markovića bili bismo u EU
Beograd -- Poslednji premijer SFRJ Ante Marković, koji je danas preminuo, je sproveo odlične ekonomske reforme, ali kasno za tadašnju političku situaciju.
Ekonomista Stojan Stamenković je kazao da su Markovićeve reforme bile "moderan program uvođenja Socijalističke federativne republike Jugoslavije u tržišnu ekonomiju".
"Međutim, taj program nije imao šanse, jer je došao kasno. Da je program došao 1986. godine, posle premijerke SFRJ Milke Planinc, mi bismo bili >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << u EU mnogo pre svih zemalja u regionu", kazao je Stamenković.
Međutim, kako je on naveo, "kada je Marković počeo da deluje, tada je na vlast u Srbiji (Jugoslaviji) došao Slobodan Milošević, a Franjo Tuđman u Hrvatskoj i Alija Izetbegović u Bosni i Hercegovini, te reforme Markovića nisu uspele".
"Sećam se da je početkom 1990-ih Poljska počela sa sličnim programom i tada su nam njihovi predstavnici rekli da smo u boljoj poziciji jer smo 30 godina ispred njih. Pogledajte gde smo danas", podsetio je Stamenković.
Kako je kazao, 28. decembra 1989. godine Srbija je usvajala Zakon o platama i budžet trošeći ga po svom izboru.
"Danas evrozona ima probleme jer ne može da postoji jedinstveno monetarno područje i jedinstvena banka, a suverene fiskalne politike po zemljama", naveo je Stamenković.
On je dodao da je tako i Markovićev program propao, "jer su republike trošile budžete kako su htele nezavisno od programa. Srbije je jedini put u istoriji imala veće plate nego u Sloveniji".
Bez Markovića, nije bilo ni reformi
Ekonomista Milan Kovačević je kazao da je Jugoslavija u vreme Markovića "mogla brzo da dođe na vrata Evropske unije (EU)". Kako je istakao, posle Markovićeve Vlade "reforme su vraćene unazad".
"U martu 1989. godine Marković je preuzeo poziciju predsednika Saveznog izvršnog veća (SIV) gde se suočio sa teskom situacijom. Tadašnja Jugoslavija se raspadala, a nacionalizam je bujao", podsetio je Kovačević.
Kako je kazao, "tada je bilo neophodno učiniti značajan potez u ekonomiji i Marković je pokazao odlučnost da to učini".
Kovačević je naveo da je od marta do decembra 1989. godine SIV predložio, a savezna Skupština usvojila niz reformskih Zakona kojima je otvoreno tržište novca, kapitala i radne snage.
"Marković je 18. decembra 1989. godine Skupštini Jugoslavije podneo ekspoze u kojem je naveo pravce ekonomske i političke reforme i mehanizme kojima će to ostvariti", kazao je on.
Kovačević ukazuje da je osnova Markovićevog reformskog programa bila odnos dinara i marke sedam prema jedan, kao i zamrzavanje cena električne energije, crnih i obojenih metala, kao i državnih plata. "To su bile mere koje su stabilizovale dinar", naveo je Kovačević.
On je podsetio da je Marković osnovao Savez reformskih snaga Jugoslavije, ali se zemlja raspala. "U prvoj polovini 1990. godine je možda već bilo kasno za takvo delovanje", kazao je Kovačević.
