Izvor: SEEbiz.eu, 04.Okt.2018, 15:53 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Svjetska banka: Crnogorska ekonomija će rasti po stopi od 2,8%
PODGORICA - Crnogorska ekonomija će, prema projekcijama Svjetske banke (SB), naredne godine rasti po stopi od 2,8 odsto, što je procenat manje nego u ovoj, jer velike investicije u sektoru saobraćaja i infrastrukturna ulaganja polako usporavaju.
"Projektovano je da će se rast smanjiti sa ovogodišnjih 3,8 odsto na 2,8 odsto u narednoj i na 2,5 odsto u 2020.", kazao je Schiffbauer na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen Redovni ekonomski izvještaj za Zapadni Balkan.
>> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << />
On je objasnio da je to u određenom smislu normalno, jer velike investicije u sektoru saobraćaja i infrastrukturnih ulaganja, koja su u velikoj mjeri ove i prošle godine podržavala rast, polako usporavaju.
"Ta niža ulaganja će usporiti i rast bruto domaćeg proizvoda (BDP). Rast će, ipak, biti solidnih 2,8 odsto, što znači da su izgledi u pogledu jačanja ekonomije pozitivni", poručio je Schiffbauer.
Izvještaj SB 14. je po redu i obuhvata Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju.
On je rekao da je projektovano da će rast u Crnoj Gori biti veći nego što je očekivano, ali da i dalje ostaju fiskalne i eksterne neuravnoteženosti.
"To je prvenstveno zbog snažne prve polovine godine, gdje je do sada rast bio preko četiri odsto, uglavnom zahvaljujući investicijama i snažnoj turističkoj sezoni. Ako detaljnije pogledamo vidjećemo da je rast najvećim dijelom podržan javnim i privatnim ulaganjima, na primjer u sektoru turizma", kazao je Schiffbauer.
Prema njegovim riječima, rast je snažan, dok privatna ulaganja rastu, ali i dalje postoji dosta prostora da se unaprijede strane investicije u Crnoj Gori.
"Nije bitan samo kvantitet ulaganja nego i kvalitet. Strane direktne investicije (SDI) su u Crnoj Gori koncentrisane na turizam, energetiku i nekretnine i one čine 80 odsto ukupnih", saopštio je Schiffbauer.
On je objasnio da strane direktne investicije u tim sektorima nužno ne stvaraju snažnu povezanost sa domaćom ekonomijom i ne podstiču dalji rast i potrošnju.
"SDI su u sektorima informacionih tehnologija, finansija i proizvodnje tipično povezane sa snažnim vezama sa domaćim firmama i prenosom znanja i tehnologija", naveo je Schiffbauer.
On je dodao da su u Crnoj Gori strane direktne investicije u sektorima informacionih tehnologija, proizvodnje i finansija veoma niske.
Schiffbauer je, kada je u pitanju zapošljavanje, rekao da je veći ekonomski rast podstakao otvaranje novih radnih mjesta u privatnom sektoru.
"Treba imati u vidu da je stopa zaposlenosti i dalje niska, što znači da više od polovine radno sposobnog stanovništva još nema zaposlenje. Trend je pozitivan, ali se situacija mora poboljšati", saopštio je Schiffbauer.
On smatra da i pored toga spoljni deficit nije smanjen.
"Trenutni deficit tekućeg računa iznosi 16,4 odsto BDP-a zaključno sa junom. Crna Gora ima veoma visok deficit tekućeg računa, najviši u regionu, na šta se mora obratiti pažnja", poručio je Schiffbauer.
Kada je u pitanju javni dug, on je i dalje veoma visok i raste.
"Očekuje se da će javni i javno garantovani dug rasti na 75 odsto do kraja godine. Crna Gora ima najveći nivo javnog i javno garantovanog duga u regionu. Iako je ekonomski rast pozitivan i doveo je do otvaranja novih radnih mjesta i dalje postoji visok nivo javnog duga, što zemlju izlaže dodatnim rizicima", ocijenio je Schiffbauer.
Rizici su, kako je rekao, značajni, jer je Crna Gora ranjiva na povećanje globalnih kamatnih stopa.
"Važno je nastaviti sa putem fiskalne konsolidacije. Prihodi rastu, što je dobro, ali je važno da se nastavi kontrola potrošnje da bi se obezbijedilo da visoki nivoi javnog duga opadaju tokom narednih godina", zaključio je Schiffbauer.
Prema najnovijem izvještaju rast na Zapadnom Balkanu u ovoj godini će iznositi 3,5 odsto.
Procjenjuje se da će Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija ostvariti stope rasta između 2,5 i četiri odsto.
U većini zemalja Zapadnog Balkana, veliki javni dug, koji i dalje raste, praćen je fiskalnim i vanjskim disbalansom, što izglede čini osjetljivim na povećanje troškova finansiranja, u slučaju da dođe do pooštravanja uslova na finansijskim tržištima.
Stoga su, kako je objašnjeno, da bi se rast dugoročno održao, potrebne domaće reforme za podsticanje privatnih investicija i izvoza.
Izvještaj, takođe, navodi potrebu za većom ekonomskom integracijom u cilju promocije većeg, održivog rasta i podsticanja otvaranja radnih mjesta.
.jpg)
