Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 27.Jul.2011, 13:36 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Srpska zemlja od 2014. u rukama stranaca?
BEOGRAD, SOMBOR -
Stranci će od 2014. godine moći za male pare da kupuju poljoprivredno zemljište u našoj zemlji, ukoliko Srbija sa Evropskom unijom ne ispregovara prolongiranje zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta stranim građanima, izjavio je danas Tanjugu stručni saradnik u Privrednoj komori Srbije (PKS) Branislav Gulan.
Hektar najkvalitetnije poljoprivredne zemlje u Srbiji danas može da se kupi za 5.000 evra, a cena iste površine zemlje malo lošijeg >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << kvaliteta, odnosno druge i treće klase košta između 1.000 i 2.000 evra po hektaru, kazao je Gulan.
"Hektar takve ili lošije zemlje u Evropi košta najmanje 50.000 evra do 100.000 evra", dodao je Gulan.
"Za koju godinu, zbog loše vođenih pregovora sa EU, u Srbiji će biti moguće prodati zemljište stranim kupcima, a prisutno je i puno špekulacija u trgovini zemljištem, pa se one moraju sprečiti", upozorio je Gulan.
Zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima u Litvaniji i Slovačkoj, koje su odavno postale članice EU, a uskoro će moći u potpunosti da koriste evropski agrarni budžet, produžena je, nedavno do 2014. godine, naveo je Gulan.
On je kazao da će Hrvatska zemlju strancima ponuditi tek kada istekne 15 godina od njihove kandidature za EU, a trenutak prodaje zemljišta odložile su i pribaltičke republike, Bugarska, Rumunija, Mađarska ...
"Danska omogućava prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima, ali samo onome ko živi najmanje dve godine u Danskoj", dodao je Gulan.
Zemlja u Srbiji među najboljima u Evropi
Srbija je, prema njegovim rečima, međutim, "tako ispregovarala da će oranice biti dostupne strancima već posle četiri godine od potpune primene Prelaznog trgovinskog sporazuma".
Gulan je istakao da to znači da "će njive i seljaci u Srbiji biti na vetrometini već od 2014. godine, jer od tog trenutka, neće biti načina da zaustavimo strance da za male pare kupuju zemljište u Srbiji".
"Potrebno je da izdejstvujemo prolongiranje zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima.To je zadatak Vlade i pregovarača, koji se svakih šest meseci sastaju sa predstavnicima EU", ukazao je Gulan.
Zemlja u Srbiji je kvalitetna, među najboljima u Evropi, imamo 0,50 hektara poljoprivrednog zemljišta po stanovniku, što je najviše u Evropi, a ta zemlja nije ni zagađena i lako može da se prevede i u zemljište za proizvodnju organske hrane, istakao je Gulan.
Naši poljoprivrednici će raditi kao nadničari
"U tom slučaju naši poljoprivrednici će raditi kao paori - nadničari za strance, a profit će odlaziti u inostranstvo", rekao je Gulan, dodajući da će u takvoj situaciji najviše biti ugroženi mali poljoprivrednici, kojih ima najviše - oko 778.000 gazdinstava sa prosečnom površinom poseda oko tri hektara.
"Da bi opstali oni će morati da se međusobno udruže ili da se priklone velikim sistemima u Srbiji, u suprotnom imaju malu šansu da opstanu i da dobro prođu", rekao je Gulan.
On je ukazao i da su "tajkuni pokupovali velike površine za naše prilike, sa jedinim motivom da je prodaju strancima, kad to bude moguće", uz opasku da će "to biti moguće za oko četiri godine".
"Javnost mora dići glas protiv ovakve špekulativne trgovine zemljom. To nijedna ozbiljna država ne dozvoljava", naglasio je Gulan.
Gulan je ukazao i da je potrebno vraćanje Fonda za zemljište, jer je "to institucija koja bi se mogla nositi sa pobrojanim problemima".
Radio-televizije Vojvodine je istraživala kako su desetine hiljada hektara vojvođanskog zemljišta već kupili stranci i zbog čega država ne reaguje, kada se zna da prema zakonu o poljoprivrednom zemljištu to nije moguće. Pogledajte prilog
Dva zakon u koliziji
Prema podacima Agencije za privatizaciju, putem tendera i aukcije do sada je prodato 153 poljoprivrednih preduzeća, dobara i kombinata i prihodovano oko 280 miliona evra. Od tog broja za 38 poljoprivrednih preduzeća raskinut je ugovor o privatizaciji.
Privatizacija poljoprivrednih preduzeća i dobara nije išla željenim tokom, ukazuju pojedini stručnjaci, pre svega zbog zakonskih nedorečenosti propisa u pogledu statusa zemljišta sa kojim su ta dobra raspolagala.
Da pravi problem može da nastane kada više normativnih akata uređuje istu oblast ukazuje primer zakonskog uređenja statusa stranaca prilikom kupovine zemljišta u Srbiji.
Tako, Zakon o privatizaciji određuje predmet privatizacije kao društveni, odnosno državni kapital u preduzećima i drugim pravnim licima, ukoliko posebnim propisima nije drugačije određeno.
Sa druge strane, Zakon o poljoprivrednom zemljištu propisuje da vlasnik poljoprivrednog zemljišta ne može biti strano fizičko ili pravno lice, te se predviđa da se poljoprivredno zemljište u državnoj svojini prenosi na upravljanje nadležnom ministarstvu do donošenja odluke o davanju zemljišta u zakup.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...
