
Izvor: Glas javnosti, 30.Maj.2008, 09:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Povećava se rata za bankarske kredite
BEOGRAD - Monetarni odbor Narodne banke Srbije odlučio je juče da referentnu kamatnu stopu poveća za pola procentnog poena, sa 15,25 na 15,75 odsto. Monetarni odbor je korigovao tu stopu jer je konstatovao da dosadašnji stepen restriktivnosti nije dovoljan da bi se do kraja ove godine bazna inflacija zadržala u planiranom okviru od tri do šest odsto.
Ocenjeno je da su inflatorna očekivanja porasla, kao i da su više cene naftnih derivata i industrijskih prehrambenih proizvoda uticali >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << na porast bazne inflacije iznad planiranog nivoa. Kao još jedan od razloga za povećanje referentne kamatne stope Monetarni odbor je naveo i porast zarada u javnom sektoru.
Ekonomista Goran Nikolić smatra da u sadašnjoj situaciji NBS nema mnogo mehanizama za suzbijanje inflacije i da je podizanje referentne kamatne stope najefikasnije rešenje, dok druge opcije, poput podizanja obavezne rezerve, ne bi dale rezultate.
- Odluka Monetarnog odbora će imati dva ključna efekta, povećaće atraktivnost
blagajničkih zapisa NBS, čijom će se kupovinom isisavati dinari iz sistema i na taj način smanjivati inflatorna očekivanja, koja su, inače, ovog meseca među bankarima bila za 0,7 odsto veća nego u aprilu. Drugo, čim se smanji količina dinara u opticaju, dinar će ojačati, što će imati uticaja na uvozne cene, na prvom mestu energenata, koje će, izraženo u dinarima, pasti - objašnjava Nikolić.
On, međutim, ističe da će realni rezultati mera koje preduzima NBS prevashodno zavisiti od politike, koja je tokom proteklih nekoliko meseci u najvećoj meri određivala kurs dinara.
Banka Inteza, zbog skoka referentne stope, za sada neće podizati kamatne stope ni na dinarske ni na kredite indeksirane u stranoj valuti, tvrde u ovoj banci.
- Ova mera će uticati na poskupljenje prvenstveno dinarskih kredita, dok će uticaj na cene kredita indeksiranih u stranoj valuti biti ograničen i svodi se na marginalne promene koje će banke verovatno amortizovati na teret svoje zarade - napominju u ovoj banci.
CENU ĆE PLATITI PREZADUŽENI
Profesor Ekonomskog fakulteta Đorđe Đukić ističe da će svako povećanje referentne kamatne stope direktno uticati na rast kamata na kredite kod komercijalnih banaka, s tim što će taj rast najizraženiji biti kod pozajmica namenjenih stanovništvu. „Cenu će najviše platiti oni koji su već sada prezaduženi i koji će morati da refinansiraju svoje kredite“, precizira Đukić.
Vladimir Marković potpredsednik Izvršnog odbora Findomestik banke podseća da je referentna kamatna stopa pre samo tri do četiri meseca bila 9,5 odsto i da će, ako nastavi i dalje da raste, krediti morati da ponovo poskupe. „Mi nećemo odmah menjati kamate, ali ako NBS ponovo podigne referentnu kamatnu stopu neizbežno je poskupljenje pozajmica“, kaže Marković. Kamate na dinarske kredite, zavisno od vrste pozajmice i kod Findomestik banke su godišnje od 17 do 35 odsto. Iako ovo jučerašnje povećanje referentne kamatne ne može retroaktivno da poskupi već odobrene i ugovorene kredite, Marković upozorava da ima banaka koje već ranije date dinarske kredite vezuju za referentnu kamatnu stopu uz neki fiksni deo, pa će u tim slučajevima verovatno biti veća i njihova kreditna zaduženja.
„Bankarsko tržište u Srbiji je postalo neatraktivno jer su profiti mnogo manji od očekivanih, a u odnosu na realan rizik zemlje. Međutim, to je cena koju bankari plaćaju radi budućeg profita koji u Srbiji očekuju“, kaže Marković.
Citiram: "„Bankarsko tržište u Srbiji je postalo neatraktivno jer su profiti mnogo manji od očekivanih, a u odnosu na realan rizik zemlje. Međutim, to je cena koju bankari plaćaju radi budućeg profita koji u Srbiji očekuju“, kaže Marković." Sta ovaj naprica....pa kolike li profite oni ocekuju (?) a o kakvom realnom riziku zemlje on govori, kada oni ne daju kredit zemlji, vec svojim klijentima za koje su se, inace, debelo obezbedili.(?!). Ako su pekari, proizvodjaci svinja itd..monopolisti, kako to "eksperti" zagovaraju, a sta je sa bankama koje se medjusobno razlikuju samo po nazivu i nacinu reklamiranja? Nikada vise "finasijskih eksperata", a nikad gorih kreditnih uslova....