Izvor: S media, 05.Apr.2012, 13:41 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Novac zarobljen na oranicama
Iako nema preciznih podataka, procenjuje se da u Srbiji svake godine ostaje neobrađeno oko 300.000 hektara, zbog čega je šteta najmanje 450 miliona dolara. Ako se zna da je dobar deo tih površina u voćarsko-vinogradarskim krajevima, gubitak je mnogo veći.
Govorite li jezikom novca?
Kako narod kaže: Verovanja koja će vas obogatiti
Vinogradar Dragoslav Ivanović polovinu godišnje proizvodnje od 25.000 flaša vina izvozi. Mogao bi, kaže, i da >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << proizvodi i da izvozi više kada bi uspeo da zakupi njive koje drugi ne obrađuju. Ivanović kaže da je verovatno problem i sa nesigurnošću u ugovore i pravni sistem i da ljudi računaju da od tog zakupa ne mogu da zarade mnogo novca.
Sličan problem imaju i braća Rajković, koji pod vinovom lozom imaju 8,5 hektara i godišnje prozvedu 40.000 litara vina. Zbog usitnjenih parcela, teško je objediniti površinu koja je isplativa za mašinsku obradu. Čak i ako se sa nekoliko vlasnika dogovore, često se desi da jedan ne želi svoju zemlju da da u zakup.
Dragomir Rajković kaže da da mu je vlasnik jedne parcele od 11 ari za zakup tražio novac u protivvrednosti traktora "ferguson", koji vredi 12 - 13 hiljada evra, što je, kako kaže, previše.
U Poljoprivrednoj stručnoj službi u Kruševcu upozoravaju da se u njihovom kraju svake godine povećavaju površine koje se ne obrađuju. Problem što mnogi ne prodaju ili ne daju u zakup zemlju jeste i što većina vlasnika parcela nije u katastru prevela imovinu na sebe.
"Prevođenje tih parcela i uzimanje u zakup je skup proces i zahteva puno papirologoije, što kada ljudi čuju i vide, dižu ruke od toga", kaže Zoran Starinac iz Poljoprivredne stručne službe u Kruševcu za RTS.
Zašto je vreme novac
Koliko država plaća agronome?
Stručnjaci kažu da bi, za rešavanje tog problema, trebalo podsticati osnivanje zadruga i promeniti zakon o korišćenju zemljišta. Vojislav Stanković iz Privredne komore Srbije predlaže zakon koji bi višestruko oporezivao i naterao vlasnike da stave to zemljište u funkciju, da sami organizuju proizvodnju ili da daju u višegodišnji zakup poljoprivrednicima koji žele da obrađuju zemljište.
Najviše neobrađenog zemljišta ima u onim delovima zemlje koji su nerazvijeniji i u kojima nema prerađivačke industrije. Prema nekim podacima u podunavskom, braničevskom, borskom, timočkom, pirotskom i pčinjskom okrugu godišnje ostaje zaparloženo osam do devet odsto obradivih površina.
foto:Guliver/Thinkstock
