Da nam je Viz er cele godine...

Izvor: B92, 23.Jan.2015, 16:08   (ažurirano 02.Apr.2020.)

"Da nam je Viz er cele godine..."

Sa cenom od tri evra po putniku, niški aerodrom "Konstantin Veliki" nastoji da probudi interesovanje avio-kompanija da koriste njegove usluge.

Niški aerodrom "Konstantin Veliki", koji jedini, osim Beograda ima licencu za obavljanje međunarodnog putničkog saobraćaja, sve više postaje zanimljiv stranim avio-kompanijama, a sa odgovarajućim proširenjima, mogao bi da dostigne promet od 140.000 putnika godišnje.

Niskobudžetna kompanija Viz er najavila je juče da >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << će od 25. juna leteti tri puta nedeljno između Niša i Malmea, a od 3. jula dva puta nedeljno između Niša i Bazela.

Đurđanović očekuje povećanje broja čarter letova ove godine i podseća na zainteresovanost turista iz Rusije koji su ove godine boravili na Kopaoniku, a koristili su nišku vazdušnu luku. Kada je reč o kargo saobraćaju, Đurđanović očekuje oko 50 letova, što je na nivou prošle godine, a povećanje bi moglo da usledi posle nabavke odgovarajuće oprema za taj vid vazdušnog saobraćaja.

Vršilac dužnosti direktora aerodroma Vladica Đurđanović rekao je da su cene usluga niške vazdušne luke nekoliko puta manje od cena usluga aerodroma u okruženju i da iznose tri evra po putniku, što je niški aerodrom upravo preporučio Viz eru.

"Tu cenu smo oročili na tri godine. Naš cilj je oživljavanje vazdušnog saobraćaja sa niškog aerodroma sa koga se prošle godine praktično nije letelo", rekao je Đurđanović.

On očekuje da će Viz er za četiri meseca letnog režima letenja da preveze više od 30.000 putnika u odlasku i dolasku između Niša i Malmea i Niša i Bazela.

Kapacitet niškog aerodroma je 100.000 putnika godišnje ili dva leta dnevno, pa bi taj kapacitet bio popunjen ukoliko bi ta niskobudžetna kompanija letela tokom cele godine, napominje Đurđanović.

Prema podacima aerodroma, najveći broj prevezenih putnika od osnivanja aerodroma 1986. godine iznosio je blizu 36.000 putnika i to 2006. godine.

Pored niskih cena usluge, i meterološke karakteristike aerodroma su izuzetno povoljne tako da je, od 2003. godine, služio kao aternativa aerodromima iz okruženja, posebno u uslovima magle.

Međutim, Đurđanović napominje da, iako je niški aerodrom međunarodni aerodrom koji ispunjava potrebne standarde bezbednosti, njegova oprema je dotrajala i treba je obnavljati kupovinom savremenije opreme.

Na aerodromu su uradili studiju održivosti vazdušnog saobraćaja i predviđeno je unapređenje navigacionih uslova i opreme (ILS i prilazna svetla prve kategorije), kao i unapređenje prilaznih svetala, što bi omogućilo letenje i u lošim vremenskim uslovima odnosno, slabije vidljivosti. Ta oprema biće obezbeđena naredne godine.

Sa dobijanjem kategorije "jedan", strane kompanije odmah uviđaju da je aerodrom veoma bezbedan za sletanje i poletanje, dodaje direktor. Pre toga, već od marta ove godine počeće ugradnja opreme za automatsko merenje vertikalne i horizontalne vidljivosti, a oprema je obezbeđena u saradnji sa Kontrolom letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA).

Na aerodromu do 2017. godine planiraju proširenje kapaciteta terminalne zgrade i ugradnju odgovarajuće opreme za registraciju i bezbednosnu proveru putnika, obnovu opreme za opsluživanje aviona, putnika, prtljaga i robe sa hangarom za njihov smeštaj, izgradnju staze za rulanje ka drugom kraju piste, povećanje manevarskog i parking prostora za avione, kao i povećanje broja mesta za parkiranje putničkih vozila ispred aerodromske zgrade.

Niški aerodrom raspolaže pistom dugom dva i po kilometra veoma dobrog kvaliteta koja je obnovljena pre desetak godina pošto je bila uništena 1999. godine tokom NATO bombardovanja Niša.

Oprema za opsluživanje aviona je sada na otvorenom, a ona uvek mora da bude spremna, napominje Đurđanović i ukazuje da sve mora da bude u besprekornom stanju, jer se aerodrom, ako nešto nije po standardima, lako zatvara.

Đurđanović ukazuje da bi modelom integrisanog upravljanja i osnivanjem Aerodroma Srbije bio olakšan rad svih manjih aerodroma u Srbiji, poslovanje bi bilo jeftinije, a oprema bi bila upotrebljavana na efikasniji način.

Nastavak na B92...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.